NAJBRŽI RAST PLAĆA: Ovo je sektor u kojem se zarađuje 18,3 posto više nego prije godinu dana

U državnim i javnim službama, gotovo 250 tisuća zaposlenika već je primilo ožujske plaće s novim, većim koeficijentima. Utjecaj ovih promjena na prosječne plaće bit će vidljiv za mjesec dana.

Podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u petak pokazuju da je ukupno više od 1,4 milijuna zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj primilo isplate za veljaču. Prema tim podacima, prosječna neto plaća iznosila je 1248 eura, što je nominalno za devet eura ili 0,7 posto više nego mjesec prije. U godišnjim usporedbama, prosječna plaća za veljaču bila je 12,8 posto više, što uzimajući u obzir inflaciju, predstavlja realno povećanje od 8,4 posto. Ako se gleda prosjek neto plaća za prva dva mjeseca, postotni porast je nešto veći (13% nominalno).

Bruto plaće rastu nešto brže od neto isplata, što ukazuje na veće prosječno porezno opterećenje plaća. Dio zaposlenika koji nije bio u škarama poreza na dohodak s porastom plaća ušao je u njih, a manji broj zaposlenih s najvećim plaćama time je (više) zagazio i u višu stopu tog poreza, piše Poslovni. Godišnje usporedbe povećanja prosječne plaće od ove godine odražavaju i rasterećenja u okviru poreznih promjena. Učinci ukidanja prireza porezu na dohodak donekle se razlikuju ovisno o tome jesu li i koliko lokalne jedinice u kojima zaposlenici žive kompenzirale ukidanje prireza većim stopama poreza.

Prosječne mjesečne plaće i dalje nominalno rastu po dvoznamenkastim stopama. Međutim, to ne vrijedi za svih 19 kategorija prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

Dvije kategorije koje su prednjačile visinom prosječne plaće i u isplatama za veljaču – Informacije i komunikacije (s prosječnih 1634 eura neto) te financijske djelatnosti (1706 eura u prosjeku) imale su najskromniji godišnji rast. No, dok su mjesec prije obje bile na jednoznamenskatom rastu prosječne neto plaće, u isplatama za veljaču godišnji rast u financijskom sektoru je ubrzao na dvoznamenkastih 10,3 posto, a u IT sektoru je dodatno usporio.

U informacijsko-komunikacijskim djelatnostima, prosječne isplate plaća za veljaču bile su samo 3 posto veće nego u istom mjesecu prošle godine. Taj sektor je prednjačio rastom plaća u nekoliko prethodnih godina, kada je očito i pritisak pojačanih potreba za radnicima bio izraženiji.

Najbrži rast plaća u proteklih godinu dana bilježi se kod zaposlenih u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, u kojoj je najveći poslodavac Hrvatska elektroprivreda. U prosjeku su neto plaće u tom sektoru za veljaču iznosile 1486 eura ili 18,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine (godišnja stopa mjesec prije bila je i nešto viša, 21 posto).

Rastom prosječne plaće slijede javna uprava s godišnjim rastom od 18 posto te sustav zdravstva i socijalne skrbi sa 17,5-postotnim povećanjem. Iznadprosječan rast prosječnih plaća inače se većinom odnosi na djelatnosti u kojima prosječne plaće ispod ukupnoga prosjeka.

Jedan od onih za koje to vrijedi svakako je građevinarstvo u kojemu je i s više od 13 posto rasta prosječna neto plaća tek premašila 1000 eura (1013). Taj sektor ističe se i rastom zapošljavanja odnosno potražnjom za radnicima, ali prateće pritiske na rast plaća dijelom nesumnjivo amortiziraju pojačana zapošljavanja stranih radnika iz tzv. trećih zemalja.