NAFTA U SVJETLU RATA: Hoće li zbog rata Izraela i Hamasa doći do poremećaja u oprskbi i zalihama?

 Stručnjaci zasad smatraju da bi se to kratkotrajno moglo dogoditi, ali ne očekuju značajnije cjenovne šokove.  Cijene nafte su ovog tjedna na svjetskim tržištima gotovo stabilne, pa je tako na londonskom barel stajao oko 92 američka dolara, a na američkom tržištu 88 dolara.

Od početka sukoba cijene su porasle oko 10 posto. Ključno pitanje na burzama i državama diljem svijeta je cijena nafte.

– Mnogo je pitanja na koja nemamo odgovor, no danas, za razliku od Yom Kippurskog rata 1973., ima mnogo više staloženih država na Bliskom istoku koje pod svaku cijenu žele izbjeći eskalaciju jer to bi imalo vrlo negativne utjecaje i na njih same, upozorava Robert Halver, analitičar Baader Bank.

Cijena nafte od početka sukoba u Izraelu, sedmog listopada, skočila je u prosjeku za oko 6 dolara, dakle, na oko 90 dolara. Stručnjaci predviđaju da ako ne bude otvorenog sukoba između Irana i Izraela, te zatvaranja Hormuškog tjesnaca i Sueskog kanala, cijene ne bi trebale drastično rasti.

– Godine1973. došlo je do rata Yom Kipur i to je u stvari prvi put da su zemlje proizvođači, muslimani osjetili da imaju oružje u rukama u obliku nafte, odnosno u obliku energije. I tada je došlo do drastičnog porasta cijena nafte na svjetskom tržištu i od tada nažalost mi doživljavamo sve ove pikove i padove cijene nafte, kaže za HRT Davor Štern, energetski stručnjak.Od 1973. nadalje, cijena nafte raste. Članice OPEC-a i Rusija danas drže čak 40 posto svjetskog tržišta nafte.

Saudijska Arabija i Rusija samovoljno su smanjile proizvodnju nafte za 1,3 milijuna barela na dan, ili oko 1 posto globalne potražnje do kraja godine kako bi profitirale od porasta cijena nafte.

– Stabilnost naftnog tržišta ovisi o suradnji glavnih svjetskih dobavljača nafte koja se temelji na otvorenim i transparentnim uvjetima. I tom logikom mi se vodimo kada je riječ o suradnji s članicama OPEC-a, rekao je Vladimir Putin, predsjednik Rusije.

Kinezi više ne žele ovisiti i o uvozu aromatičnih ugljikovodika, to jest lakih goriva poput benzina te su svoje snage preusmjerili u izgradnju rafinerija, dok Sjedinjene Države kojima je najveći ovogodišnji izvozni proizvod nafta gledaju još dalje, prema energiji vodika kako bi i dalje zadržale energetsku dominaciju.

– Moj je cilj da Sjedinjene Države postanu ugljično neutralne najkasnije do 2050. jer onečišćenje postaje egzistencijalna prijetnja čovječanstvu. Ako to ne postignemo, cijeli će se svijet promijeniti, a budućnost koju ćemu ostaviti našoj djeci ne želim ni zamisliti, rekao je Joe Biden, predsjednik SAD-a.

Sudbina globalnog energetskog gospodarstva sada je opet na Bliskom Istoku, a dok vodik ne preuzme energetski primat, nafta će i dalje biti motor koji pokreće svijet.