STRAŠNA ISTINA: Čak 150.000 mladih ne radi, a niti uče – porazno za Hrvatsku

Za osam godina populacija mladih u Hrvatskoj se smanjila za 15,3 posto, a broj zaposlenih se smanjio za 33,7 posto.

Istovremeno se broj osoba u NEET statusu (niti rade, niti se obrazuju) povećao za 17,8 posto. To znači 135.827 manje mladih i 121.832 manje radnih mjesta za mlade u samo osam godina.

Pokazuje to istraživanje Mreže mladih Hrvatske u kojem uspoređuju stanje 2007. i 2015. godine.

“Prema Eurostatu, u Hrvatskoj u 2015. godini bilo 20.1 % mladih u NEET statusu, što nas je dovelo na peto mjesto u Europi. Najviše je takvih osoba u Italiji, a gore od Hrvatske još su samo Grčka, Bugarska i Rumunjska. Za usporedbu, 2007. godine Hrvatska je imala nešto niži udjel NEET osoba u populaciji (14.5 %) te je time zauzimala visoko šesto mjesto na listi država po udjelu NEET osoba u populaciji mladih.

Analizirajući ove podatke lako se može doći do zaključka kako je kriza utjecala na položaj mladih na tržištu rada, premda taj utjecaj i nije pretjerano značajan, jer se radi o svega pet do šest posto razlike u nezaposlenosti te smo više-manje zadržali svoj položaj u odnosu na druge europske države. U sklopu ovog kvartalnog izvještaja cilj nam je bio pokazati koliko se već loša situacija za mlade u Hrvatskoj zapravo značajno pogoršala.

Ako pogledamo trenutačne karakteristike mladih, u Hrvatskoj je prema Eurostatu najviši postotak mladih uključen u odgojno-obrazovni sustav (44,3 %); njih 32,1 % je zaposleno, 3,4 % ih je zaposleno i osposobljava se na radnom mjestu, dok 20,1 posto mladih nije zaposleno, nije u obrazovnom sustavu i nije na osposobljavanju (NEET). Ako te podatke usporedimo s onima iz 2007. godine, vidimo nekoliko promjena. Prvo, u Hrvatskoj je nešto viši udjel mladih uključen u odgojno-obrazovni sustav: narastao s 41 % na 44,3%.

Drugo, udjel osoba u NEET statusu povećao se s 14,5 % na 20,1 posto, dok se u isto vrijeme udjel zaposlenih smanjio s 41 % na 32,1 posto. Udjel onih koji su uključeni u učenje na radnom mjestu nije se promijenio, ističu u Mreži mladih Hrvatske, a piše Glas Slavonije.

Ovi podaci samo su jedan dio priče, dok je za drugi važno promotriti kretanje populacije mladih.

Državni zavod za statistiku procjenjuje kako je sredinom 2015. godine u Hrvatskoj bilo 745.942 mladih osoba (15-29 godina). Isti izvor procjenjuje kako je 2007. godine bilo 881.169 mladih, što znači da se u razdoblju od osam godina populacija mladih smanjila za 135.827 osoba. U postotcima to znači: populacija mladih danas je brojčano manja za 15,3 posto u odnosu na 2007. godinu.

“Ovi podaci upozoravaju na ponešto drugačije trendove u odnosu na udjele koje smo ranije prezentirali. Naime, ovdje možemo vidjeti kako zapravo dolazi do smanjenja broja osoba koje se nalaze u odgojno-obrazovnom sustavu i to sa 361.279 na 330.452. U promatranom razdoblju, više od 30 tisuća osoba manje nalazi se u odgojno-obrazovnom sustavu, točnije radi se o smanjenju od 8,5 %. Broj zaposlenih također se srozao, i to sa 361.279 na 239.447.

Razlika je nevjerojatnih 121.832, tj. smanjenje od 33,7 posto. Nažalost, i broj osoba koje su uključene u neki oblik učenja na radnom mjestu se smanjio i to za 5479. Danas je čak 17,8 % manje osoba uključeno nego 2007. godine. Na kraju možemo iščitati kako se broj osoba koje se nalaze u NEET statusu povećao sa 127.770 na 149.934 što predstavlja povećanje od 17.8 posto, upozoravaju u MMH-u.