MLADEN VEDRIŠ O REFORMI: Pobunjeni gradonačelnici su u pravu
Poreznu reformu koju je predstavio ministar financija, ekonomski stručnjaci baš i ne vide kao reformu. Prije kao prebacivanje tereta s jedne na drugu stranu.
Izvor: Media servis
Cilj je, kažu u Vladi, povećati plaće, pogotovo onima s najnižim primanjima, povećati konkurentnost jedinica lokalne samouprave i provesti fiskalnu decentralizaciju. S druge strane, gradonačelnici većih gradova pobunili su se zbog najave ukidanja prireza. Kažu da će to biti osjetan udar na gradske financije.
“Ovo je više korekcija nekih poreznih stopa gdje se jedan porez potencijalno zamjenjuje drugim”, kaže za Media servis ekonomski stručnjak i profesor na Pravnom fakultetu Mladen Vedriš komentirajući poreznu reformu.
“Ponuditi gradovima i građanima da ukinete prirez, a povećate porez na dohodak teško možete nazvati poreznom reformom. Više je to prebacivanje poreznog tereta s jedne vrste poreza na drugi. U svakom slučaju, to će stvoriti određeni pritisak, tenzije pa i uznemiravanje i dekoncentraciju i ljudi i gradova. Ne vidim da će se baš postići neki učinak.”
Gradonačelnici većih gradova poput Zagreba, Splita i Rijeke već su izrazili nezadovoljstvo idejom ukidanja prireza jer, kako je nedavno istaknuo riječki gradonačelnik Marko Filipović:
“Od tog novca i proračunskih prihoda financiraju se vrtići, škole, naši programi u obrazovanju, naš javni prijevoz, subvencionira se i plaća mnogo toga bitnog za rad i život naših građana, udruga, sportskih klubova i svega onoga što čini život jednoga grada.”
I zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević upozorio je da će metropola zbog reforme imati gubitke mjerene u milijunima eura koje će nekako morati nadoknaditi.
“Ako ostane ovakav prijedlog više zakona, Grad Zagreb će morati dići stopu poreza na dohodak na maksimum i za ovu nižu stopu i za ovu veću stopu onako kako je to Vlada predvidjela.‘‘
Gradonačelnici su u pravu, kaže nam Vedriš pa objašnjava: “Recimo u Gradu Zagrebu, mislim da prirez gotovo u cjelini odlazi na jednu ili dvije stavke. To je recimo sufinanciranje javnog prometa, prvenstveno ZET-a i možda održavanje sportskih i kulturnih objekata i gotovi smo. Pokušajte sada zamisliti da nemate tih sredstava. Kakav je to udar na cijenu karte koja mora tada pokriti uslugu javnog prijevoza jer javni prijevoz nije biznis linija.”
Argument da će građani dobiti više je neuvjerljiv, nastavlja Vedriš. “Dobit će manje. Ili u kvaliteti usluga ili povećanju cijene komunalnih usluga.”
Što se tiče dijela reforme u kojoj država na sebe preuzima dio doprinosa iz mirovinskog osiguranja… “Na prvi pogled to zaista je rasterećenje za jednu stranu, ali je opterećenje za državni proračun. Znate da je hrvatski javni dug još uvijek relativno visok i, ono što je bitno u ovom času, proračun je dobrim dijelom alimentiran, znači puni se po osnovi povećanog iznosa PDV-a. Zašto? Zbog inflacije.”
A kada inflacija stane, i proračun će se slabije puniti. U kontekstu porezne reforme govorilo se i o podizanju produktivnosti rada.
“Ukoliko potrebno izdavanje jedne građevinske dozvole nije tri mjeseca nego dvije godine, ukoliko ne možete dobiti priključak HEP-a u roku od tri mjeseca nego dvije i pol godine, to je produktivnost. Nije produktivnost samo onoga koji je za strojem i radi neposredno ili za svojim kompjuterom.”
Izgleda kako je upravo to reforma koja je Hrvatskoj potrebna.