MEDICINSKE SESTRE VLADI: U šest godina već je 2500 sestara i tehničara zatražilo odlazak u inozemstvo

Komora medicinskih sestara, sindikati i udruge traže od Vlade i novoimenovanog ministra zdravstva da odmah krenu u rješavanje ključnih problema sestrinstva, kako bi se i nadalje osigurala izvrsnost u skrbi za pacijente.

U Proglasu kojeg su izglasali i potpisali, traže priznavanje visoke stručne spreme kroz izmjene i dopune Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Priopćenje prenosimo u cijelosti.

„Upozoravamo Vladu, Ministarstvo zdravstva i javnost da je iz dana u dan sve veći nedostatak medicinskih sestara u sustavu, zbog odlaska u inozemstvo ili mirovinu. U proteklih šest godina, tj. od 2013., skoro dvije i pol tisuće (2.423) medicinskih sestara i tehničara zatražilo je potvrde za odlazak na rad u inozemstvo. Tražimo od hrvatske Vlade i novoimenovanog ministra zdravstva da odmah krenu u rješavanje ključnih problema sestrinstva, kako bi se i nadalje osigurala izvrsnost u skrbi za pacijente“ glavna je poruka Proglasa hrvatskog sestrinstva 2020., koji su izglasali i potpisali Hrvatska komora medicinskih sestara, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara, Samostalni sindikat zdravstva te 16 sestrinskih udruga. Potpisnici Proglasa od Vlade traže priznavanje visoke stručne spreme kroz izmjene i dopune Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Naime, iako u javnom zdravstvu radi oko 2.000 medicinskih sestara koje su završile visokoškolsko obrazovanje, zdravstvena administracija im to ne priznaje.

Od Vlade tražimo i donošenje konkretnih mjera za rješavanje kadrovskog deficita u sestrinstvu. Kako bi se strateški upravljalo ljudskim potencijalima u sestrinstvu želimo da Vlada i Ministarstvo zdravstva izrade dokument „Projekcija kadrovskih potreba u hrvatskom sestrinstvu 2020.-2025.“ koji bi objedinio potrebe za obrazovanjem medicinskih sestara svih ustanova iz sustava javnog zdravstva. Komora je spremna sudjelovati u izradi tog dokumenta“, naglasio je predsjednik HKMS-a, Mario Gazić. Proglas hrvatskog sestrinstva 2020. poziva Ministra zdravstva i predsjednika Vlade RH da bez odgode, u ovoj godini koju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila godinom medicinskih sestara i primalja, krenu rješavati probleme u sestrinstvu.

Potpisnici proglasa nadalje od Vlade traže izmjene Zakona o sestrinstvu, donošenje Strategije razvoja sestrinstva u Republici Hrvatskoj 2030. u suradnji sa svim relevantnim institucijama u sestrinstvu RH, usklađivanje sistematizacija radnih mjesta u zdravstvenim ustanovama s važećim Pravilnikom te definiranje prava medicinskih sestara na beneficirani radni staž. Predstavnici hrvatskog sestrinstva smatraju da je ono već dulje vrijeme potpuno zapostavljeno. Vlada na riječima naglašava da joj je zdravstveni sustav prioritet, ali u praksi se to ne vidi. Više od pola desetljeća zdravstvena administracija sustavno ignorira ključne probleme sestrinstva i nije učinila ništa za unaprjeđenje statusa medicinskih sestara i tehničara, niti za dobrobit profesije.

Glavni problemi u sestrinstvu su nedostatak medicinskih sestara u odnosu na sve veće potrebe za zdravstvenom njegom, potplaćenost i često neprimjereni uvjeti rada te organizacija radnog vremena i preopterećenost radnim obvezama. Nadalje, sistematizacije radnih mjesta često su neusklađene s Pravilnikom o minimalnim uvjetima, a velik problem je i nepravedan način napredovanja te nepriznavanje visokoškolskog obrazovanja i neujednačeni ključni sadržaji kurikula diplomskih studija sestrinstva.

Medicinske sestre i medicinski tehničari su daleko najbrojnija profesionalna skupina u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 31. prosinca 2018. godine više od 30 tisuća medicinskih sestara čini više od 40 % ukupno zaposlenih zdravstvenih radnika. U Republici Hrvatskoj je na dan potpisivanja proglasa licencirano 41.332 medicinskih sestara i medicinskih tehničara, od čega je 26 % prvostupnika sestrinstva s diplomom sveučilišnog ili stručnog studija, a 4 % ima završen stručni ili sveučilišni diplomski studij te poslijediplomski (doktorski) studij.”