MANJE JE BOLOVANJA: Jedan od razloga – strani radnici manje boluju od Hrvata

Prošle godine, prvi put u desetljeću, stopa privremene nesposobnosti za rad (PNR) u Hrvatskoj nije porasla. Izvješće HZZO-a za 2023. pokazuje da je godišnja stopa bolovanja smanjena na 3,68 (u prosjeku je dnevno bilo 37 radnika na tisuću radno aktivnih osiguranika), s prethodne rekordne visine od 4,12 iz prethodne godine.

Iako je ta stopa još uvijek znatno viša nego 2014. godine, kada je iznosila 2,76, dobra vijest je da je negativan trend napokon prekinut.

Trošak bolovanja i dalje više opterećuje poslodavce nego HZZO (1,86 ide na teret poslodavca, a 1,82 na teret HZZO-a). Razlozi zaustavljanja rasta stope bolovanja mogu se tražiti ne samo u slabljenju pandemije koronavirusa, koja je prethodnih godina bila dodatni razlog povećanja, već i u trendu masovnog zapošljavanja stranih radnika u Hrvatskoj.

Iako još nema točnih službenih podataka o broju stranih radnika, procjenjuje se da oni trenutačno čine oko 10% zaposlenih u Hrvatskoj. Prema odobrenim radnim dozvolama MUP-a, prošle godine u Hrvatsku je trebalo stići 112 tisuća državljana tzv. trećih zemalja, ali ta brojka bi mogla biti i veća zbog ranije odobrenih dozvola i njihovog produljenja. Trend “uvoza” stranih radnika nastavlja se i u 2024. godini.

Uzimajući u obzir njihov interes za što bržom i većom zaradom, činjenicu da su u prosjeku mlađi od Hrvata i manje osjetljivi na naše radne uvjete, očito je da manje koriste mogućnosti bolovanja, što mora utjecati i na ukupne hrvatske podatke o korištenju bolovanja.

U HUP-u, budući da cjelovito izvješće HZZO-a s detaljnijim podacima još nije objavljeno, zasad ne komentiraju najnovije trendove oko bolovanja u Hrvatskoj, pa tako ni utjecaj zapošljavanja stranih radnika na manju stopu bolovanja, piše Poslovni. No, kažu da Hrvatska doživljava gospodarski rast unazad zadnjih nekoliko godina, što utječe i na rast primanja zaposlenika i na ukupan broj zaposlenih osoba u RH.

“Trendovi od ranijih godina su jasno pokazivali da paralelno s rastom gospodarstva raste i broj dana radnika na privremenoj nesposobnosti za rad. Primjerice, podaci za 2018. pokazuju da je te godine dnevno u prosjeku bilo odsutno malo više od 54 tisuće osoba, a posljednje informacije pokazuju da se približavamo brojci od 70 tisuća”, kažu u HUP-u, te zaključuju kako je stoga zapravo neobičan smjer u kojem su išle posljednje izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju prema kojoj poslodavac može zatražiti kontrolu samo u opravdanim slučajevima, čime je teret dokazivanja potencijalne zlouporabe bolovanja prebačen na poslodavce.

HUP-ovci podsjećaju i da je već ranijim izmjenama Zakona došlo do toga da poslodavci nemaju niti uvid u razloge bolovanja. Sustav je postavljen tako da poslodavcima onemogućuje uvid u bilo kakve informacije o bolovanju, a pojedini članovi javljaju da im se od posljednjih zakonskih izmjena ne samo povećao broj bolovanja, nego i njegovo trajanje.

“Kako bi se ovaj nedostatak kompenzirao, HUP može samo pozdraviti povećan broj nadzora te pozvati na razmatranje o povratku na raniji zakonodavni okvir”, poručuju poslodavci, koji i dalje traže da se skrati vremenski rok bolovanja koji oni plaćaju (sada je 42 dana i duži je u odnosu na gotovo sve druge članice EU), kao i da ih se izjednači s HZZO-om pri plaćanju naknade bolovanja.

Na naknadu plaće tijekom bolovanja poslodavci obračunavaju i poreze i doprinose, a HZZO plaća samo doprinose za drugi mirovinski stup.