LOV NA KRIJUMČARE: Sve više cvate šverc zaštićenim životinjama i biljkama
Papige u čarapama, tukani u koferu, majmuni u prtljažniku, zebe u nosiljci za mačke, zmije u plastičnim kutijama za hranu… Krijumčarenje divlje flore i faune četvrta je najunosnija kriminalna djelatnost na svijetu te dovodi brojne životinjske vrste do ruba izumiranja.
Ni Hrvatska nije izuzeta od ovakve nezakonite trgovine, potvrđuje Carinska uprava Ministarstva financija.
“Carinske uprava već dugi niz godina aktivan je sudionik procesa trgovine zaštićenim biljnim i životinjskim vrstama. Kao jedan od ključnih čimbenika u prekograničnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama, uloga carinske službe ogleda se u nadzoru i kontroli legalne trgovine zaštićenim vrstama, odnosno sprječavanju i otkrivanju slučajeva nezakonite trgovine zaštićenim vrstama.
Primjerci zaštićenih vrsta, bilo životinja ili biljaka, u prekograničnom prometu javljaju se kao živi primjerci, njihovi dijelovi (npr. koža zmije, tigra, medvjeda, oklop kornjače…) ili derivati (prerađeni dio koji više nije lako prepoznati, jer je sastavni dio nekog drugog proizvoda kao šampon, mast, krema, itd). Sve to itekako utječe i na aspekt krijumčarenja jer pojedini se primjerci krijumčare kao živi primjerci, neki su interesantni kao dijelovi, a neki kao derivati”, ističu u Carinskoj upravi Ministarstva financija, a piše Glas Slavonije.
Radi razumijevanja problematike krijumčarenja zaštićenih vrsta, ilegalna odnosno nezakonita trgovina potaknuta je zahtjevima i željama ljudi, a pokreće ju novac prije svega. U nekoj manjoj mjeri ona je generirana zbog kolekcionara koji žele posjedovati neke ugrožene primjerke, međutim novac je osnovni motiv krijumčara zaštićenih vrsta, biljaka kao i životinja. Pojedine vrste zaštićene su Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (poznatija kao CITES konvencije – akronim njezine engleske inačice), dok su ostale vrste zaštićene nacionalnim zakonodavstvom.
Tijekom 2015. godine carinski službenici otkrili su ukupno 12 pokušaja krijumčarenja zaštićenih vrsta, od čega su devet slučajeva bili tzv. CITES slučajevi, dakle zaštićeni međunarodnom konvencijom, dok su tri slučaja bila u okviru i domeni nacionalnog zakonodavstva.
Kao CITES primjerci najčešće su to slučajevi krijumčarenja kornjača čančara, koža kraljevskog pitona, kamenih koralja i nekih vrsta papiga, dok se kao zaplijenjeni primjerci strogo zaštićenih vrsta pojavljuju strogo zaštićene vrste raznih ptica kao mrtvi primjerci i periske koje najčešće iz mora vade turisti iz neznanja da su zaštićene. “Slična je situacija i s kornjačama čančarama, gdje pojedinci prenose jedan, dva ili više primjeraka te vrste u kartonskim kutijama bez odgovarajućih dopuštenja i time čine prekršaj.
“Zbog svega toga edukacija carinskih službenika jedan je od ključnih aspekata djelovanja u borbi protiv krijumčarenja zaštićenih vrsta, što Carinska uprava kontinuirano samostalno radi sukladno svom obrazovnom planu i izobrazbi, ali i u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode, odnosno Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu, koji svojim stručnim znanjem pomažu u radu, ponajprije identifikaciji zaplijenjenih vrsta ili otkrivenih slučajeva krijumčarenja”, ističu carinici.
VELIK PROBLEM NA RAZINI EU-a
O tome kako zaustaviti nezakonito trgovanje divljim svijetom i spasiti bioraznolikost raspravljao je i Odbor za zaštitu okoliša Europskog parlamenta. Prema izvješću Catherine Bearder, posljednjih je godina krijumčarenje dosegnulo rekordno visoke razine, a globalna potražnja za divljim životinjama i proizvodima se povećala. Zločinačke organizacije sve se više bave tim tipom kriminala jer je rizik od otkrivanja nizak, profit je visok i često preusmjeren u financiranja terorističkih skupina.
Proizvodi se dalje preprodaju zakonitim kanalima, stoga potrošači često nisu svjesni da su kupili nakit ili modni predmet nezakonitog podrijetla. Europska unija veliko je odredište za nezakonite proizvode i značajno tranzitno središte za preprodaju u drugim regijama. Kako bi se zaustavile kriminalne mreže, Europska unija pokrenula je akcijski plan ove godine, koji bi države članice trebale implementirati do 2020. Plan se oslanja na tri smjernice – prevenciju nezakonite trgovine divljim biljnim i životinjskim svijetom, provođenje zakona i suradnju – jačanje globalne suradnje zemalja podrijetla, potrošača i tranzitnih zemalja.