LOPOVI NE ODMARAJU: Ljeti se krade najviše – u “lovu” su na novac i zlato

U srcu smo ljeta, mnogi bezbrižno uživaju na godišnjem odmoru. To je vrijeme kada svoje domove dulje vrijeme ostavljamo bez nadzora, što iskorištavaju provalnici.

Andrija Dražetić iz Službe prevencije Ravnateljstva policije ističe za HRT kako se u ljetnim mjesecima krađe povećavaju, a najugroženija su veća mjesta.

Povećava li se ljeti broj provala u kuće i stanove, koje opasnosti vrebaju dok se odmaramo na plaži ili smo na nekom većem okupljanju na otvorenom? Što možemo učiniti da ne budemo laka meta i da kradljivcima otežamo posao?

O tome je u Studiju 4 jutros govorio Andrija Dražetić, Služba prevencije Ravnateljstva policije.

Krađe češće u ljetnim mjesecima

Prosječno se na mjesečnoj razini na području Republike Hrvatske dogodi oko 880 krađa. U šestom, sedmom i osmom mjesecu, taj broj se poveća na 900 do 1200. Ako gledamo općenito na 100.000 stanovnika na području Republike Hrvatske dogodi se oko 1500 kaznenih dijela, kazao je u uvodu Dražetić.

Naglašava kako su najugroženija najveća mjesta.

Savjeti policije

– Puno je turista, dolazi do krađa na plažama, u kampovima… Ljudi kada dolaze na plaže ne paze na svoje stvari. Mi preporučujemo da, kada se ide na plažu: Ponesite novca koliko vam je potrebno. Da imate za kavu, za sok, za jelo. Uvijek morate svoje stvari držati pod nazorom. Ako dođete na plažu s motornim vozilima, motorna vozila moraju biti zaključana. U vozilu se ne smije vidjeti da li vi imate mobitel, novčanik, torbu… Ako ste već ponijeli takve stvari, obavezno ih stavite u prtljažnik. Takve vrste kaznenih djela teških krađa, provala u vozila, događaju se tako da počinitelj dođe u vozilo, pogleda u vozilo, predmetom razbije staklom i na dohvat ruke izvrši krađu, pojašnjava.

Naglašava kako stakla uvijek moraju biti zatvorena.

– Ne smijete ostaviti krovne prozore, podsjeća.

Kazao je kako su najčešće mete kuće, stanovi, vikendice, motorna vozila, trgovine, kiosci i ugostiteljski objekti.

Podijelio je i savjete kojih bismo se trebali držati kada napuštamo mjesto stanovanja ili boravka:

– Obavezno morate zaključiti vrata i zatvoriti prozore. Tu je bitno i održavanje dobrosusjedskih odnosa. Ako vas neće biti duži period, neki naši sugrađani odu po nekoliko tjedana na more, zamolite susjeda da vam pokupi poštu. Nemojte ključeve ostaviti ispod otirača, na klupicama prozora, ispod cvjetnjaka. Nemojte držati veliku količinu novca u kućama, držite ih na računima. Ako imate nakit ili druge vrijedne predmete, najbolje ih je staviti na neko skrovito mjesto, ne držati ih na kuhinji u ormarima. Preporučuje se instaliranje određenog sigurnosnog sefa.

Također, ako govorimo o provalama u stanove, najviše provala u stanove događa se obijanjem i provaljivanjem vrata. Tu apeliramo u ulaganje u protuprovalna vrata. Ona uvijek moraju biti zaključana. Ukoliko nisu zaključena, lagano se provaljuju, pojašnjava.

Ako govorimo o stanovima koji se nalaze u prizemljima ili kućama, gdje po konfiguraciji terena možemo doći sa stražnje strane, preporučuje se ugradnja svijetla sa senzorima, zaštitnih roleta, protuprovalnih folija. Ako nemate mogućnosti da ugradite alarmni sustav, barem stavite naljepnicu da je objekt pod video nadzorom, savjetuje Dražetić.

Obavezno zaključavanje

Ako vidite da je neko ušao u vaš haustor, ili kod susjeda, a susjeda nema kod kuće, čim vi pitate tu osobu koga ona treba, i ako mu pogledate prema vozilu, manja je mogućnost izvršenja kaznenog djela, ističe.

Naglašava i potrebu za obaveznim zaključavanjem vrata haustora i stubišta.

Najviše se “traže” novac i nakit

Kada govorimo o provalama u stanove i kuće, naglašava kako se najviše “traže” novac i nakit.

– Stoga apeliram; veće količine novca držite na računima, koristite zaštitne sefove, neko skrovito mjesto u stanu ili ako imate u nekoga toliko povjerenja, tko ostaje dok ste vi izvan svoje kuće, dajte njemu da to pričuva, zaključio je.