KVALITETA GOTOVE HRANE: Pitanje je dana kada će doći do ozbiljnog trovanja – tvrdi struka

U javnosti su se ponovno pojavili alarmantni podaci o kvaliteti gotove hrane koja nam se nudi u trgovačkim lancima.

Po istraživanju Jutarnjeg lista 38 posto uzoraka nije prošlo na ispitivanju. Rezultati također sugeriraju kako u sustavu toploteka postoji prilično ozbiljan higijenski problem.

Zdenko Mlinar iz odjela za sanitarnu mikrobiologiju NZJZ “Andrija Štampar”, gostujuži na HRT-u pojasnio je o kakvom se istraživanju radi i predstavio rezultate.

– Radi se o monitoringu Grada Zagreba koji se provodi dugi niz godina. To je svojevrsni nadstandard u Hrvatskoj i lokalnoj razini. Izdvajaju se značajna sredstva da se takve kontrole rade i to se očito pokazalo dobrim da pratimo takve stvari, jer ovi rezultati upućuju na negativne trendove, rekao je.

Dobre strane su da nisu pronađeni patogeni mikroorganizmi, tj. oni koji bi izazvali trovanje.

– Ali je pronađen velik broj indikatorskih mikroorganizama koji mogu prouzročiti blaža trovanja, ali ono što je više zabrinjavajuće, je da upućuju da se nešto loše događa u lancu hrane. Pitanje dana je kada će doći do pojave nekakve ozbiljnije bakterije i trovanja, kazao je.

Kako je naglasio, za to je “uvijek odgovoran subjekt u poslovanju s hranom, tj. onaj tko ju plasira”. – U pravilo, hrana kada je svježe pripremljena, rizika gotovo da nema, ali tu je puno manipulacija i neprimjerenog načina skladištenja, naglasio je.

Osvrnuo se i na stanje u toplotekama trgovačkih lanaca gdje nisu zabilježeni najbolji rezultati.  – Više je faktora uključeno, od same pripreme hrane, dobra termička obrada, potrebno je paziti na higijenu, nakon toga se treba čuvati na adekvatnoj temperaturi. Na temperaturama iznad 65 Celzijevih ako je gotova, a ako je ona hlađena, na dovoljno niskim temperaturama, istaknuo je.

Tu je, istaknuo je i pitanje jesu li djelatnici prali ruke i kako manipuliraju s hranom.

“Trgovački lanci moraju unaprijediti sustav, situacija nije kakva treba biti”

Tomislav Kiš iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede, ustvrdio je kako trgovački lanci i proizvođači moraju poboljšati sustav.

– Osnovna postavka sustava je odgovornost proizvođača hrane i tu je stvar jasna. Trgovački lanci su tu oni koji moraju unaprijediti sustav, rekao je.

Korist od ovog istraživanja, kako je naglasio, je uspostavljanje mehanizma povratnih informacija. – Vidimo da situacija nije kakva treba biti. Svaki od tih subjekata ima svoj sustav samokontrole, a kada se primijeti ovako nešto, potrebno je unaprijediti sustav, a ne odmah ići na represiju, kazao je.

– Negdje se griješi u procedurama. Vidimo da je to relativno ujednačena pojava. Nema odskakanja kod trgovaca, nego je prošireno. Potrebno je uvesti nove nadogradnje sustava, dodao je.Ukazao je kako je potrebno konstantno imati sustav pod nadzorom.

– Ako pitate subjekte vjerojatno će reći da je možda prečesto (kontrole), a ako pitate potrošače, reći će da nikada nije nedovoljno. Nekoliko puta godišnje, svakih nekoliko mjeseci, istraživanja provode inspektori Državnog inspektorata. Dakle, nekoliko puta godišnje, ali to ne znači da ono ostalo vrijeme, sustav nije pod nadzorom, rekao je.

– Do početka 2023., negdje četiri do pet milijuna eura je uloženo u sustav monitoringa hrane, kako za ljude, tako i za životinje, dodao je.