KRIZA RADNE SNAGE U HRVATSKOJ: Sljedeće godine 200.000 radnih dozvola za strance
Nedostatak radne snage gorući je problem u Hrvatskoj. Raditi u Hrvatsku već godinama se dolazi ne samo iz susjednih zemalja, nego i s drugih kontinenata. Koliko radne snage uvozimo i kojih radnika najviše trebamo?
Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike rekao je za HRT kako bilježimo dobre trendove na tržištu.
– Izašli smo snažno iz COVID krize, imali smo i energetsku krizu, ali to se nije prenijelo na tržište rada, djelom zbog vrlo snažnih COVID mjera kojima smo obuhvatili preko 700 tisuća radnika. I u konačnici to je dovelo do toga da ovo ljeto imamo najnižu nezaposlenost, rekao je.
Istaknuo je kako se stvaraju nova radna mjesta i potražnja za radnom snagom iznimno visoka, te da bilježimo dobre trendove.
– Traže se svi vidovi radne snage posebno kvalificirane i novi trend za RH 2015.-2016. je sve veći kontingent strane radne snage, rekao je Vidiš, dodavši kako smo prošle godine imali 130.000 odobrenih radnih dozvola, a ove godine smo već na 160.000 odobrenih radnih dozvola.
– Vidimo da je potražnja, ako gledamo neke sektore visoka, dakle broj osiguranika u nekim sektorima nam je rastao između 4-6% posebno građevina i cijeli sektor turizma, tako da je tu zaista velika konkurencija i između drugih država članica, rekao je Vidiš.- Moram priznati što se tiče mog ministarstva stvarno osjećamo da smo ušli i u Eurozonu i u Schengen. Jako je veliki interes i drugih država da šalju ovdje svoju radnu snagu. Ono što je pozitivno je da uz te pozitivne brojke naš je čvrst stav da se negativni migracijski saldo okrenuo, dakle sve je manje odlazaka iz Hrvatske. A ono što sve više vidimo je i povratak hrvatskih državljana iz drugih država članica. Po mnogim projekcijama uvijek se govori da kada se dođe do nekih 80% BDP-a EU-a, da se ta radna snaga koja je izašla počinje vraćati nazad u svoje matične države, to je primjer Portugala, Španjolske i drugih. To se lagano događa i u Republici Hrvatskoj. Kada vi kažete nekim državama da je ovdje prosječna neto plaća više od 1160 eura, to je mamac za mnoge, istaknuo je Vidiš.Na pitanje iz kojih država imamo najviše stranih radnika Vidiš je rekao kako su to i dalje susjedne države – Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo.
– Bilježimo naravno i sve veći trend radne snage iz dalekoistočnih država. Tu prije svega mislim na Nepal, Indiju Filipini. Činjenica je da je strani radnika je 20-30% skuplja. Mi imamo kvalitetan sustav što se tiče strane radne snage. Zakon o strancima će ići u izmjenu i dopunu, jer želimo maknuti iz tog sustava one poslodavce koji rade neke zloupotrebe. Ukupno gledano, ljudi ovdje dolaze budući da su plaće konkurentne u odnosu na njihove države i da su uvjeti dobri, rekao je.
Osvrnuo se i na sljedeću godinu.
– Očekujemo da će broj radnih dozvola vjerojatno doći do 200 tisuća, za razliku od ove godine, znači jedno povećanje za jedno 40 tisuća radnih dozvola. Ali isto tako očekujemo i da ćemo imati jednu sustavniju integracijsku politiku. Mi želimo omogućiti učenje hrvatskog jezika i želimo produljiti trajanje radnih dozvola na tri godine. Međutim, želimo ući u jednu detaljniju suradnju s drugim državama koje nam nude svoju radnu snagu. A naravno, uvijek nam je fokus i hrvatska dijaspora i oni koji su nedavno otišli iz Hrvatske, jer tu bilježimo trendove povratka, zaključio je.