KREĆE ZIMSKO VRIJEME: Pomičemo satove – što se sve mijenja i kako to utječe na zdravlje

Posljednji je vikend u listopadu – počinje zimsko računanje vremena. Na što moramo obratiti pažnju u idućih šest mjeseci, kakve posljedice tih 60 minuta može imati na naše zdravlje i hoće li se pomicanje sata napokon ukinuti?

Izvor: Media servis

U noći sa subote na nedjelju počinje zimsko ili standardno računanje vremena – kazaljke na satu pomičemo unazad, s 3 na 2 sata i spavamo jedan sat duže. Stoga će nas u idućim mjesecima buditi svjetlo, no mrak će navečer padati ranije. Vole li više zimsko ili ljetno računanje vremena, pitali smo naše sugrađane:

“Naravno da ljetno.”

“Uopće to niti ne primijetim.”

“Više mi se sviđa ljetno vrijeme jer kada je zimsko imam osjećaj da nemam ništa od dana.”

“Baš smo danas na kavi komentirali i presretna sam zbog toga jer napokon ću dobiti još sat vremena sna. To će mi sjesti bolesno.”

Pomicanje sata ima brojne posljedice. Odrazit će se na režije građana, jer u sljedećih šest mjeseci HEP jeftiniju tarifu električne energije računa od 21 do 7 sati. No, osim na novčanik, utječe i na zdravlje građana. Na koji način, za Media servis je objasnila psihologinja iz Udruge Pragma Mirjana Soljačić.

“Kroz to vrijeme može doći do pojave nekih anksioznih simptoma, depresivnih stanja, može doći do slabljenja kognitivnih funkcija, osjećamo možda da nam pažnja nije ista i da se teže koncentriramo, može doći i do problema s donošenjem odluka. Opet, sve se to povezuje s umorom. Može imati učinke na mentalno zdravlje, no većina ljudi kroz nekoliko dana prođe kroz tu promjenu na uredan način. Neki tu promjenu mogu doživjeti pozitivno, pogotovo ako preferiraju jesenske i zimske mjesece.”

​Dodaje da se građanima lakše prilagoditi zimskom računanju vremena jer spavaju sat vremena dulje. Iako se kao pozitivni učinci pomicanja sata danas spominju turizam, a nekada je to bio rad u tvornicama, zbog brojnih negativnih posljedica milijuni stanovnika Europske unije potpisali su peticiju da se pomicanje sata ukine. Europski parlament usvojio je rezoluciju o ukidanju, no pandemija, ratovi i krize stavile su rješavanje tog problema u drugi plan – do daljnjeg.

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan u razgovoru za Media servis objasnila je da je Unija po ovom pitanju podijeljena pola-pola pa je predložila da se sat pomakne za 30 minuta unaprijed, odnosno unazad.

“Ušli smo dakle u slijepu ulicu, ništa se nije događalo pa sam ja predložila da idemo na varijantu da se nađemo na pola puta što će svima odgovarati ili neće odgovarati. Činilo mi se to kao kompromisno rješenje. U krajnjoj liniji takva vremena postoje i drugdje u svijetu pa se mi ne bismo razlikovali od drugih ili odskočili u nekom smislu.”

A mišljenja građana o ukidanju pomicanja sata – su podijeljena.
“Pa iskreno jako mi se sviđa pomicanje i definitivno stojim iza toga da se to treba događati.” “Moje mišljenje je da bi se to trebalo ukinuti, zbog turizma i tako.”

“To mi je najgori dio godine, to micanje sata. Tim satom se ništa ne dobije, a prerano je mrak, a i kada se ustajemo je mrak. Mislim da je to najdepresivniji dio godine za mene.”

“Ne bih da se ukine jer se onda ne bi mogao radovati ljetnom vremenu kada dođe.”

“Ja s tim nemam problema, meni ne smeta.”

A 1. studenog, prema odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama, vozači imaju obavezu za vrijeme vožnje automobila imati upaljena dnevna ili kratka svjetla. I tako punih šest mjeseci. U suprotnom, prijeti im kazna od 30 eura.

Kada je u pitanju povratak na ljetno računanje vremena, sat pomičemo s 29. na 30. ožujak iduće godine.