KORONA STRES: Zbog pandemije narušeno psihičko zdravlje Hrvata

Svaki drugi hrvatski građanin osjetio je depresiju, tjeskobu ili stres tijekom pandemije koronavirusa od ožujka do svibnja ove godine.

Svaki četvrti Hrvat svoje psihičko zdravlje nakon pandemije smatra pogoršanim. Blagu i umjerenu depresiju imalo je njih 29 posto, a gotovo svaka peta osoba se tijekom ovog razdoblja nosila s jakom ili izrazito jakom depresivnošću i tjeskobom.

Gotovo 20 posto Hrvata osjećalo je izrazito visoku razinu tjeskobe, a isto toliko bilo je u umjerenom stresu. Unatoč narušenom psihičkom zdravlju i doživljenom stresu, kvaliteta života i optimizam u pogledu budućnosti ostali su kod većine na zadovoljavajućoj razini, no oko 17 posto građana nezadovoljno je svojim životom, a svaki četvrti pesimističan je u pogledu budućnosti.

Pandemija nam je bez daljnjeg narušila psihičko zdravlje, pokazalo je nedavno istraživanje psihologa sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, a tom se dimenzijom stručnjaci nisu dovoljno bavili. Psiholozi su zabrinuti zbog ovakvih rezultata, a boje se da priča nije gotova jer se virus vraća, piše Glas Istre.

Psihičko je zdravlje, pokazalo je istraživanje, više narušeno kod žena, zatim kod onih ljudi koji su više poštovali mjere izolacije, a posebno kod onih koji su doživjeli više stresnih događaja. Samci i oni koji nisu živjeli s partnerom u doba izolacije, osobe koje žive u lošijim ekonomskim uvjetima te osobe koje su osjetile depresiju, svoju kvalitetu života smatraju nižom.

Sve je to pokazalo da pandemija nije samo biološki rizik za tjelesno zdravlje, već i za psihičko zdravlje značajnog dijela stanovništva, čak i ako se ne razboli od zarazne bolesti. Zato bi, kažu autori istraživanja, u stručna savjetodavna i operativna tijela koja upravljaju pandemijom morali biti usključeni i psiholozi.

Upute o mjerama ponašanja u kriznoj situaciji izazvanoj pandemijom, koje objavljuje Stožer ili se plasiraju u medijima, moraju uključivati i preporuke za psihičko zdravlje, upozoravaju stručnjaci s FFZG-a.

Komentiraj