KAKO NAS SPAŠAVA DIJASPORA: Godišnje stiže dvije milijarde eura – bez njih BDP bi padao
Na račune hrvatskih građana iz inozemstva je prošle godine uplaćeno više od dvije milijarde eura. Te dvije milijarde eura godišnje čine udjel od čak pet posto hrvatskog BDP-a.
Podaci Hrvatske narodne banke, pokazuju kako su se u 2015. građanima iz cijelog svijeta slile 2,07 milijarde eura. Riječ je o uplatama mirovina zarađenih u inozemstvu, radničkim doznakama, ali i poklonima, pomoći i ostalim uplatama novca.
Gotovo cijela zemlja, a Slavonija i Baranja posebice, već nekoliko godina izložena je velikom odljevu ljudi. Ekonomsku emigraciju čine najčešće mlade, nerijetko i visokoobrazovane osobe, koje su se u potrazi za bilo kakvim ili znatno bolje plaćenim poslom nego u domovini odselile u Njemačku, Austriju, Veliku Britaniju, Irsku…
S dvojicom ekonomista porazgovarali smo o tome ima li ekonomska migracija, kojoj svjedočimo u Hrvatskoj proteklih godina, što je samo po sebi izuzetno negativna pojava, ikakvih pozitivnih pokazatelja, poput ovog priljeva novca.
Ekonomist Velimir Šonje podsjeća kako je Hrvatska oduvijek imala značajne tzv. transfere zahvaljujući i prijašnjim generacijama emigranata.
“Prije 15-ak godina generacija koja je otišla na rad u inozemstvo 70-ih i 80-ih godina, generirala je godišnje oko milijardu eura transfera iz inozemstva. Ne čudi me podatak da je sada taj iznos oko dvije milijarde eura, jer je riječ o transferima dijela stare, kao i nove generacije emigranata. Za Hrvatsku je taj iznos još značajniji izvor deviznog priljeva. Nije Hrvatska u tome iznimka. Tipična je to pojava za zemlje, posebice koje su bile pogođene ratom, poput zemalja bivše Jugoslavije. Srbija i Bosna i Hercegovina imaju još veći priljev novca iz inozemstva”, kaže Šonje za Glas Slavonije.
Ekonomist Velimir Srića ističe kako dvije milijarde eura godišnje, koje građanima stižu iz inozemstva, čine čak pet posto hrvatskog BDP-a.
“Taj novac pretvara se u štednju i potrošnju i svakako je dodatni izvor akumulacije, investicija i potrošnje koji Hrvatskoj itekako treba. Tužan je razlog zbog kojega dolazi ovaj novac. Malo sam skeptičan oko te brojke, no ako bismo je uzeli točnom, onda ona predstavlja dvostruko veći iznos od godišnjeg rasta našeg BDP-a. To praktično znači da bi bez ovog priljeva iz inozemstva na račune građana hrvatski BDP zapravo padao”, upozorava Srića.