KAD NEMA SANKCIJA: Smisao i besmisao izborne šutnje
Službena predizborna kampanja završava u ponedjeljak u ponoć, a slijedi izborna šutnja koja će trajati cijeli utorak sve do zatvaranja biračkih mjesta u srijedu u 19 sati.
Tijekom tog vremena, prema članku 28 Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, svaka izborna promidžba je zabranjena.
“Izborna šutnja” je razdoblje kada je zabranjeno javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela”, kako je navedeno na službenim stranicama Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
Izborna šutnja često se krši slanjem anonimnih sms poruka, putem e-maila i aplikacija za razmjenu poruka. Također je “popularno” ubacivanje letaka u poštanske sandučiće ili njihovo stavljanje na vjetrobranska stakla automobila, naravno, tajno.
Javna rasprava o smislenosti izborne šutnje traje već duže vrijeme, posebno otkako kandidati i političke stranke vode veliki dio, a neki i najveći dio svojih kampanja na društvenim mrežama, u digitalnom prostoru gdje je praktički nemoguće uočiti svako kršenje izborne šutnje i uhvatiti prekršitelja. Prijave za kršenje izborne šutnje obično dolaze izbornim povjerenstvima od savjesnih građana ili protukandidata i protivničkih stranaka onih kandidata i stranaka koje su prekršile pravilo šutnje.
Međutim, na parlamentarnim izborima, sve se svodi na prijave prekršaja i upozorenja prekršiteljima jer nema propisanih sankcija.
“Nažalost, nema sankcija za kršenje izborne šutnje na izborima za Sabor. Za europske izbore i lokalne izbore propisane su sankcije, a za ove ne. Ostaje na savjesti svih da se pridržavaju zakona, iako nema sankcija”, izjavio je Slaven Hojski, član Državnog izbornog povjerenstva.
S druge strane, kazne za kršenje izborne šutnje na europskim i lokalnim izborima su visoke. I dalje su izražene u kunama: od 3.000 kuna (oko 400 eura) za fizičke osobe, od 10.000 do 30.000 eura (1,330 do 4.000 eura) ako šutnju krše kandidati na izborima, a od 100.000 do 500.000 kuna (13.270 do 66.360 eura) za pravne osobe, uključujući političke stranke. Presude u tim slučajevima donose prekršajni sudovi.
4of4