JEDEMO LOŠIJU HRANU OD EUROPLJANA: To misli čak 80 posto Hrvata!
U Opatiji je završio četverodnevni Kongres o sigurnosti i kvaliteti hrane „Nova postignuća i budući izazovi“ na kojemu su svoja zanimljiva izlaganja o tome kako povećati kvalitetu hrane te održati njezinu zdravstvenu ispravnost održali brojni eminentni domaći i europski stručnjaci.
Izvješće: Media servis
Prvi je to hrvatski Kongres o sigurnosti i kvaliteti hrane s međunarodnim sudjelovanjem na kojemu su sudionici iz Hrvatske, regije i zemalja Europske unije raspravljali te razmjenjivali iskustva o uvijek aktualnim temama sigurnosti i kvalitete hrane, utvrđivanju izvornosti, zemljopisnog porijekla, patvorenosti hrane te utjecaju hrane na zdravlje potrošača. Znanja i iskustva u četiri dana ispunjena bogatim programom razmijenilo je preko 250 sudionika različitih profila.
“Imajući na umu kako je u današnjoj primjeni preko 900 različitih pesticida, kako se u intenzivnom uzgoju masovno koriste antibiotici te kako u RH ne postoji znanstvena baza podataka koja može dokazati izvornost hrane, ovaj je Kongres iznimno važan. Budući da je proizvodnja hrane danas druga najvažnija gospodarska grana u EU koja troši preko 800 milijardi eura te zapošljava preko 48 milijuna ljudi, od iznimne je važnosti očuvati zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane. Naša je zadaća zaštititi ljudsko zdravlje, ali i proizvođače i distributere hrane te im omogućiti da budu što kvalitetniji i konkurentniji. Zbog toga sam sretan što smo uspjeli okupiti brojne istaknute stručnjake koji će, vjerujem, uvelike pridonijeti našemu poimanju ove teme, ali još važnije, našemu djelovanju u ostvarivanju značajnijih pomaka u tome području”, rekao je predsjednik Kongresa i ravnatelj NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ dr. Zvonimir Šostar.
Zanimljivo predavanje o rezultatima analize kvalitete naizgled istih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj održala je zastupnica u Europskom parlamentu dr. Biljana Borzan. Podsjetimo, istraživanje je pokazalo kako je kod više od polovine ispitanih proizvoda, od ukupno 26 proizvoda, utvrđena razlika u kvaliteti, te da je većina analiziranih proizvoda skuplja u Hrvatskoj, nego u Njemačkoj. Značajne razlike u kvaliteti su pronađene kod pet prehrambenih proizvoda: Nutelle, Wuddy hrenovki, Hipp dječje hrane, Danone Activia voćnih jogurta te Haribo gumenih bombona.
“Hrana je jedan od važnijih čimbenika nastanka mnogih opasnih bolesti te je svakako od iznimne važnosti raditi na kontinuiranom osvještavanju ovog problema. Upravo su brojni incidenti s hranom koji su se dogodili u posljednje vrijeme učinili da građani postanu oprezniji, da počnu čitati deklaracije te paziti što unose u organizam. Važno je reći kako čak 80% hrvatskih građana smatra da konzumira lošiju hranu od građana zapadne Europe, a upravo je istraživanje koje smo proveli u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu to i dokazalo. U današnje vrijeme nemoguće je imati sterilnu hranu, ali uz jednostavne postupke kod kuće poput ispravnog smrzavanja i pranja hrane, mogu se uvelike smanjiti rizici te prevenirati opasnosti”, rekla je dr. Borzan. Na što bi kupci trebali posebno pripaziti pri kupnji upozorila je i prof. dr. sc. Jasna Bošnir, voditeljica Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe NZZJZ “Dr. Andrija Štampar”.
“Pri kupnji hrane svakako je prvo potrebno provjeriti svježinu i izgled namirnice, jesu li njezino pakiranje i rok trajanja ispravni te jesu li njezini alergeni na deklaraciji jasno navedeni. Zdravstvena ispravnost hrane uvjet je da bi ona dospjela na tržište te postala dostupna svima, a njezina kvaliteta uglavnom prati samu cijenu namirnica. Naša je zadaća kao zdravstvenih djelatnika da kontinuirano provjeravamo sve sastavne dijelove navedene na deklaraciji te time građanima omogućimo konzumaciju hrane provjerene kvalitete”, rekla je dr. Bošnir.