JAČA KONTROLA BOLOVANJA: Sumnje prijavljuju i poslodavci – kazne i do 1999 eura
“Dnevno imamo oko 69.000 bolesnih, što je dosta velik broj i trudimo se što više to kontrolirati kako bi se ta stopa u budućnosti smanjila, istaknula je Ljiljana Milišić-Ždralović iz Službe za kontrolu HZZO-a, gostujuči u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.
Dodala je kako je u odnosu na 2019. broj kontrola bolovanja porastao za 62 posto. U prosjeku oko 30 posto bolovanja se zaključuje, ali ne možemo reći da su ona bila lažna” naglasila je.
Predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina je istaknuo da broj od 69.000 dnevno bolesnih ne iznenađuje. “Nema nikakvih posebnih odudaranja. Završava sezona respiratornih bolesti pa će se i stope malo smanjiti”, rekao je u programu “U mreži Prvog”.
Osvrnuo se i na lažna bolovanja. Rekao je kako je sudjelovao na Kongresu koordinacija komora u zdravstvu gdje je rečeno da su od 2000 spornih bolovanja samo dva bila neopravdano produljena. “Napisi o tome kako je 30 posto bolovanja lažno nisu realni” naglasio je.
Direktorica odnosa s članstvom Hrvatske udruge poslodavaca Milka Kosanović je rekla kako je poslodavcima problem teret kratkih bolovanja koja su najučestalija i isključivo su na teret poslodavca koji ih plaća tri puta.
“Trošak je prevelik za poslodavca i snažno pritišće konkurentnost hrvatskih poslodavca jer se oni natječu na globalnoj utakmici “rekla je.
Milišić-Ždralović istaknula je da prosječno bolovanje traje oko 13 dana. “To su kratka bolovanja i idu na teret poslodavca. Veliki su zahtjevi za kontrolama, pogotovo na zahtjev poslodavca. Gotovo 50 posto svih kontrola upravo je na njihov zahtjev” rekla je.
Kosanović je rekla kako je apsurdno da prema novim izmjenama Zakona poslodavac može samo u opravdanim slučajevima zatražiti kontrolu. “To je promjena koja neće dovesti do promjena. Četvrtina bolovanja koje su poslodavci tražili je zatvorena. Svatko zna je li određeni radnik na opravdanom bolovanju, je li sklon koristiti bolovanje i kad mu ne treba te radi li se o nekom koga možemo nazvati zlouporabiteljem,” rekla je.
Milišić-Ždralović osvrnula se i na kazne. Rekla je kako su one prema izabranim doktorima određene ugovorom te da su to najčešće opomene. “Ali ne kažnjavamo samo doktore. Imamo i prekršajne kazne za same osiguranike koji ne poštuju upute liječnika. Te su kazne od 1090 do 1999 eura”, rekla je te dodala kako zasad te prekršajne odredbe nisu primjenjivali.