IZLOŽBA IRIS MIHATOV MIOČIĆ: Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu

Na spomendan zaštitnika umjetnika Beata Angelica u subotu 18. veljače 2023. u dominikanskom samostanskom i župnom kompleksu bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Peščenici otvorena je izložba zadarske akademske slikarice Iris Mihatov Miočić „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“.

U svečanosti su uz autoricu kao organizatori sudjelovali rektor Nacionalnog svetišta sv. Josipa iz Karlovca mons. Antun Sente ml., predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ Tanja Baran, likovni kritičar Stanko Špoljarić, dok je izložbu otvorio župnik fr. Nikola Leopold Noso. Izložbeni projekt „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ svake se godine s umjetninama drugog autora na Peščenici predstavlja publici već 11 godina, a ovogodišnja je izložba otvorena kao doprinos spomenu 700. godišnjice rođenja za Nebo najstarijega hrvatskog blaženika Augustina Kažotića.

Uvodeći u svečanost otvorenja izložbe Tanja Baran pročitala je pjesmu peščeničkog župljanina književnika Zdravka Gavrana „Hommage Kažotiću i Kranjčiću“ koja je nastala prije četiri godine baš na Peščenici te je objavljena u knjizi „Rasijana ljubav. Stjepan Kranjčić u književnosti“, a opjevava baš to što se po Kranjčićevu duhovnom poticaju događa već petnaestak godina, na intenzivan se način kroz umjetnost diljem Hrvatske slave hrvatski sveci i blaženici. Približila je duboke veze između Kažotića kojem je 3. kolovoza ove godine 700 godina od smrti te Kranjčića kojem je 10. travnja 55 godina od smrti. Istaknula je da su po Kažotiću i Kranjčiću tijekom proteklih godina željena, činjena i učinjena mnoga dobra djela, a da će izuzetan jubilej 700. godišnjice Kažotićeva rođenja za Nebo svečano biti proslavljen u Križevcima krajem svibnja na 15. Danima hrvatskih svetaca i blaženika, odakle će na put krenuti i nova izložba portreta hrvatskih svetaca i blaženika koju priprema umjetnica s. Zdravka Milić. Predstavila je put izložbenoga projekta već petnaestak godina, najprije pod okriljem galerije „Laudato“, a zadnjih pet godina Nacionalnog svetišta sv. Josipa iz Karlovca te čežnju mnogih da izložba dođe u njihove sredine i prostore pa je već i teško postaviti izložbu svugdje gdje je tražena.

Mons. Sente istaknuo je da mu se lijepo družiti s hrvatskim svecima i blaženicima jer da po njima otkrivamo kako su svom vremenu bili znak i dokaz Božje prisutnosti. „Stoga svaki onaj koji poput njih usvaja oduševljenost Bogom može u svom vremenu donositi radost i biti oslonac i primjer radosnog života unatoč mnogim životnim križevima. Slike Iris Mihatov Miočić nam pomažu da otkrijemo njihovu duhovnu snagu“, naglasio je mons. Sente izrazivši radost što se tako intenzivna promocija hrvatskih svetaca i blaženika diljem Hrvatske, kojom se nastoji bolje upoznati naše duhovne velikane i potaknuti na snažnije nasljedovanje, događa baš pod okriljem zaštitnika Hrvatske sv. Josipa.

Likovni kritičar Stanko Špoljarić govorio je o mnogobrojnim aspektima realističnog, ali istovremeno i intimističkog prikaza hrvatskih svetaca, blaženika, slugu i službenica Božjih što ih je stvorila umjetnica. Detaljna analiza otisnuta je u pratećem katalogu izložbe u kojem je, uz sve portrete i tekst Stanka Špoljarića, objavljen popis svih hrvatskih svetaca, blaženika, slugu i službenica Božjih s pratećim podacima.

Autorica Iris Mihatov Miočić govorila je o nastanku portreta, o procesima prožimanja sa svecima i o neizostavnoj osobnoj molitvi koja je prethodila prija početka stvaranja svakog lika.

Izložbu je otvorenom proglasio fr. Nikola Leopold Noso izrazivši radost što izložba iz Križevaca na svom proputovanju već 11 godina na blagdan Beata Angelica zastaje na Peščenici. Čestitao je autorici i zahvalio suorganizatorima na ustrajnom predstavljanju izložbenog sadržaja u Kažotićevu zagrebačkom domu.

Otvorenju izložbe prethodilo je misno slavlje koje je predslavio župni vikar fr. Karlo Alan Kevo, u propovijedi veoma inspirativno govoreći o Fra Angelicu kao umjetniku i zaštitniku umjetnika, o važnosti umjetnosti, stapanja s vječnim te o neprolaznim vrijednostima.