IZBORNA OBEĆANJA: Stranke ne govore kako ostvariti gospodarski rast da bi se ispunila obećanja

Raniji odlazak u mirovinu za majke, veće mirovine, priuštivi stanovi, besplatni vrtići. A u isto vrijeme manji porezi na najam, manji porez na dohodak. I uza sve to kvalitetnije javne usluge.

Ovakvu ružičastu sliku budućnosti u svojim izbornim programima ovih dana obećavaju političke stranke nadmećući se tko će glasače namamiti primamljivijim prikazom sutrašnjice.

Međutim, kako će se ostvariti gospodarski rast koji će podržati ispunjenje tih obećanja? Kako bismo vidjeli što gospodarstvenici mogu očekivati ovisno o tome koja politička struja pobijedi te hoće li neki sektori profitirati s najavljenim politikama, analizirali smo dosad objavljene detalje predizbornih programa.

Nađe li se Most u pobjedničkoj koaliciji, još bi jednom mogao profitirati turistički sektor. Ugostiteljima se na tacni, pardon, pladnju, nudi smanjenje stope PDV-a na piće, a profitirati bi mogli ionako nisko oporezovani iznajmljivači u turizmu jer bi im se prag za ulazak u PDV podignuo na 60 tisuća eura.

Sasvim je izgledno da bi nakon izbora građevinski sektor mogao nastaviti uzlazno jer gotovo sve stranke najavljuju gradnju priuštivih stanova. Most planira stvaranje hrvatskoga stambenog fonda i ukidanje poreza na promet nekretnina za kupnju prvoga doma, SDP želi sagraditi petnaest tisuća novih stanova, a gradnju stanova za javni najam najavljuje i Možemo!

Doduše, u potonjem slučaju ‘nastradat‘ će banke i trgovački sektor jer bi porez na njihove ‘ekstraprofite‘ trebao financirati te stanove. Na meti stranke Možemo! su i kladionice, kojima će biti zabranjeno oglašavanje te će im se smanjiti broj (Kako?; nap. a.), a agencije za naplatu potraživanja mogle bi staviti ključ u bravu jer im banke bez pristanka dužnika neće moći prodati dugove.

S druge strane, HDZ za sada nije precizirao kojim će mjerama postići željeni rast hrvatskog standarda od 80 posto prosjeka EU-a, a jedini sektor koji je premijer Plenković posebno istaknuo na 20. saboru HDZ-a jest poljoprivreda. Obećao je da će bruto dodana vrijednost hrvatske poljoprivrede premašiti dvije milijarde eura, što znači da bi u četiri godine mandata trebala narasti za 20-ak posto u odnosu na podatke iz 2022.

To baš i nije neki uspjeh, jer još nisu poznati podaci za 2023., a uzgred rečeno, 2022. bruto dodana vrijednost poljoprivrede narasla je u odnosu na godinu dana prije za 18,2 posto (u velikom dijelu zahvaljujući inflaciji, a ne rastu proizvodnje). I SDP spominje program za poljoprivrednike, omogućit će im rast poljoprivredne proizvodnje, te kaže da će mu u fokusu biti održivi turizam, energetska tranzicija i rast gospodarstva.

Međutim, kako postići taj rast? To je već pitanje na koje se u programima teško može pronaći odgovor.

Što o ovoj temi misle politički i ekonomski analitičari pročitajte u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.