IZ STRUČNOG KUTA: U usporedbi s drugima u EU smo rastrošni i skloni minusima – kaže dr. Podobnik

Velika novost za sve koji se koriste popularnim “minusima” na tekućem računu! Tridesetog lipnja istječe rok nakon kojeg se ukidaju prešutna prekoračenja.

Naime, zbog zaštite potrošača i previsokih kamata, to je još u srpnju 2022. dogovoreno Memorandumom između Vlade i banaka. No svi građani, koji to žele, u banci mogu sklopiti ugovor o dopuštenom prekoračenju.

Dosad je novi ugovor sklopilo manje od polovine od ukupno milijun 700 tisuća građana koliko ih je dobilo obavijest o isteku prešutnog prekoračenja.

O toj je temi u Dnevniku HTV-a govorio dr. sc. Boris Podobnik, ekonomski stručnjak.

– Postoji mogućnost da se dođe na nulu, ali to samo znači da se praktički mora dignuti kredit kojim će se zatvoriti to prekoračenje. Jednostavno ne postoji način da banci ne otplatite ono što ste joj dužni. Definitivno mora postojati malo veća financijska disciplina, ali je problem što ljudi koji su malo neodgovorni, oni su se navikli na minuse te će i dalje pokušati živjeti u minusu, tvrdi Podobnik.

– To vam je kao i kod alkoholičara ili kao kad ste na drogama, vrlo je teško potpuno se izliječiti, ali ako postoji disciplina, postoji i način da se iz toga izvučete, kazao je.

– Neki podaci kažu da su nenamjenski krediti povoljniji, ali prije nekoliko godina oni su bili rapidno povoljniji, a sad su samo nešto povoljniji. Definitivno je najbolje rješenje da se uzme kredit i isplati dug, rekao je Podobnik.

Na pitanje posežu li građani olako za gotovinskim nenamjenskim zaduženjima, kaže da je to istina.

– To je sigurno, ali to je zato što jednostavno živimo u potrošačkom društvu i to je potpuno normalno. Na primjer, neki podaci kažu da krediti kućanstvima iznose oko 23 milijarde, a nenamjenski krediti su nešto više od trećine toga, dakle malo više od 8 milijardi. A upravo zato što su realno plaće porasle, jer mislim da su u zadnje četiri godine porasle nekih 50%, međutim, pošto je inflacija nekih 25%, znači da vam je realno plaća porasla 25%, zbog toga i Hrvati pokazuju veću sklonost većoj potrošnji i samim time nije čudo da su minusi na neki način rješenje. Kad vi pokušate više trošiti, ne razmišljate o tome kolika vam je plaća, nego vrlo olako prelazite u minus, rekao je.

Kaže da smo, u usporedbi s nekim drugim građanima Europske unije, definitivno rastrošni.

– Rastrošniji smo od drugih, a to je upravo razlog zašto smo skloniji minusima, kaže.

Dotaknuo se i bankovnih naknada jer neke banke najavljuju da će ih povisivati. Podobnik je objasnio koliko klijenti mogu upravljati tim dijelom te isplati li se vagati od banke do banke zbog bankovnih naknada.

– Sigurno da se isplati vagati jer postoje rapidne razlike u tim naknadama. Međutim, treba uvijek biti oprezan jer se može dogoditi da je u jednoj naknadi vaša banka povoljnija nego neke druge, ali da je po nekoj drugoj naknadi bitno drugačija. Tako da bi trebalo odvagnuti praktički sve te naknade i onda vidjeti je li pametnije ostati u vašoj banci ili otići u neku drugu. Bitno je također kakva je sama kamata, što se razlikuje od banke do banke. Činjenica je da je najpametnije imati kreditno zaduženje u banci u kojoj primate i plaću. Vrlo često se događa da ako neka druga banka ima povoljnije uvjete, tražit će da i svoju plaću prebacite u tu banku. Treba odvagnuti i pogledati razloge za i protiv te na osnovu toga zaključiti gdje ćete biti, zaključio je.