IZ STRUČNOG KUTA: Oporavak domaće proizvodnje do kraja godine – nastavlja rasti potrošnja

Iako je godina započela loše, očekuje se oporavak industrije od oko 1,5 posto u ovoj godini (u usporedbi s padom od -0,1 posto u 2023.) zahvaljujući oporavku inozemne potražnje i blagom poboljšanju uvjeta financiranja u drugoj polovici godine.

Međutim, glavni rizici za domaću industriju uključuju ponovno narušavanje dobavnih lanaca, rast cijena energenata i znatno jači rast jediničnog troška rada u odnosu na prosjek EU, prema najnovijem izdanju HUP-ovog Fokusa tjedna.

Oporavak je relativno skroman, s obzirom na slab oporavak naših glavnih trgovinskih partnera i prognoze koje predviđaju pad europske industrije za oko jedan posto ove godine, piše Lider. Oporavak našeg robnog izvoza neće nadoknaditi prošlogodišnji snažan realni pad (-10 posto).

U ovoj godini također očekujemo snažniji realni rast osobne potrošnje (4,0 posto, u usporedbi s 3,1 posto prošle godine), potaknut kontinuiranim realnim rastom bruto plaća od oko šest posto, rekordnim nominalnim povećanjem plaća u javnom sektoru od oko 15 posto i minimalne plaće za 20 posto, daljnjim pritiscima na rast istih, značajnom indeksacijom mirovina za cijene i plaće prošle godine te povećanjem naknada građanima iz proračuna (+16,9 posto ili 1,1 milijarda eura), prema HUP-u.

Kao i obično, snažnija turistička sezona predstavlja glavni pozitivni rizik za potrošnju, s obzirom na pozitivne najave vodećih turističkih operatera i poboljšanje pouzdanja u sektoru usluga u EU. U 2024. godini očekuje se stopa rasta BDP-a na razini prošle godine, a više o tome može se pročitati u HUP-ovim kvartalnim izgledima. S jedne strane, snažna fiskalna ekspanzija, robusno tržište rada i turizam produljuju snažan rast ekonomije, ali podgrijavaju inflaciju.

Iako su investicije podržane rekordnim EU grantovima (povučeno 2,9 milijardi eura ili 3,8 posto BDP-a) i investicijama međunarodno-integriranih poduzeća u produktivnost, privatne investicije trpe zbog lošijih realnih uvjeta financiranja i neizvjesne inozemne potražnje.

Neizvjesne cijene energenata i nekonkurentan porezni tretman srednjih i viših plaća nepovoljno utječu na konkurentnost tvrtki. S obzirom na varljive cijene energenata i stagnaciju u euro području, HUP poziva na smanjenje razlike cijena energenata za poduzeća i kućanstva, otvaranje tržišta električne energije i jačanje kapaciteta.

Potrebno je hitno odblokirati 1.500 MWh investicija u obnovljive izvore teške 1,5 milijarde eura tako da HERA donese odluku o naknadi za priključak na elektroenergetsku mrežu, olabavi rokove HOPS-a, dio administrativnih postupaka prenese na energetske institute i koristi sredstva iz NPOO-a za razvoj mreže.

Investicijama u obnovljive izvore energije moguće je pokriti više od četvrtine kućanstava u Hrvatskoj, što je važno u zemlji koja se oslanja na turizam, a bez povećanja energetskih kapaciteta teško možemo poduzimati veće investicije u naprednije industrijske sustave, zaključuju iz HUP-a.