IZ STRUČNOG KUTA: Koliko se isplati ulagati u komercijalne nekretnine?

Kada se govori o nekretninama, većina ljudi odmah pomisli na stanove, cijene kvadrata, kamate i kredite za mlade. No postoji druga, često zanemarena strana – komercijalne nekretnine. 

Uredski i skladišni prostori, hoteli i trgovački centri pokazatelji su stanja gospodarstva, a njihov nedostatak može ukazivati na recesiju. Gost u Studiju4 bio je Ivan Laljak, direktor Colliersa za tržišta Hrvatske, Slovenije i BiH.

Tržište nekretnina prati gospodarske cikluse

Unatoč visokom gospodarskom rastu BDP-a, Laljak je istaknuo kako je u 2024. došlo do pada volumena investicijskih transakcija.

– To ne znači nužno da je došlo do većih poremećaja, ali je pad zabilježen. Naše tržište je relativno malo pa i jedna veća transakcija može znatno utjecati na ukupni volumen”, objasnio je.

U osvrtu na povezanost tržišta nekretnina i gospodarskih ciklusa, Laljak je podsjetio na povijesne trendove: rast cijena do globalne financijske krize 2008., zatim pad do 2015., a potom ponovni rast koji traje do danas.

– Kretanje BDP-a je temeljni pokazatelj koji utječe na tržište nekretnina, rekao je.

Uredski prostori, logistički centri

Poseban naglasak stavljen je na uredski prostor u Zagrebu.

– Stopa nepopunjenosti je na povijesno niskim razinama, oko 2%, što znači da je potražnja visoka, a ponuda ograničena. Zbog toga se bilježi rast cijena zakupa, pojasnio je Laljak i dodao da postoji nesrazmjer između atraktivnih, modernih prostora i onih starijih koji zjape prazni.

Kad je riječ o logistici, Laljak je rekao da je taj sektor najmanje razvijen, ali ima veliki potencijal: “S obzirom na porast online kupnje i potrebe za bržom dostavom, raste potražnja za logističkim centrima koji se grade na rubnim dijelovima gradova. Hrvatska ima šansu upravo u tom sektoru.”

Foto: Pixabay.com

Zašto ulagati u komercijalne nekretnine?

Govoreći o ulaganju u komercijalne nekretnine, Laljak je istaknuo: “U usporedbi s obveznicama koje nose prinos od 2,5 do 3 posto, komercijalne nekretnine nude prinos i do 8-10 posto. Naravno, rizik je veći, ali i potencijal zarade”.

U regiji, Hrvatska se prema njegovim riječima trenutno pokazuje kao najatraktivnije tržište.

– Troškovi su manji nego u Sloveniji, a Hrvatska je u eurozoni i Schengenu, što olakšava ulaganja stranim investitorima, rekao je.

Hotelski sektor: Rast domaćih i dolazak stranih brendova

Osvrćući se na hotelski sektor, Laljak je rekao kako domaće tržište još uvijek dominira privatni smještaj, ali se primjećuje sve više investicija u hotele: “Novi brendovi ulaze na tržište, poput Pullmana u Zagrebu, Hiltonova brenda u Opatiji, Mövenpicka u Splitu”.

Komercijalne nekretnine: Dvostruko veći prinosi

Na pitanje o odnosu rezidencijalnog i komercijalnog sektora, Laljak kaže kako bi idealno bilo kombinirati oboje u novim kvartovima: “Ako se izgrade samo stanovi, nastaju spavaonice. Treba se omogućiti život i rad na istom području”.

Za kraj, Laljak je istaknuo da su prinosi na rezidencijalne nekretnine u prosjeku oko 3,5 do 4 posto, dok komercijalne nude dvostruko više. “Ali komercijalne nekretnine traže više znanja, veće investicije i aktivnije upravljanje”.

Unatoč slabijim brojkama u 2024., optimističan je u pogledu tržišta: “Ako se ponuda poveća, potražnje postoji i investicijska aktivnost će rasti”.

Zaključujući emisiju, voditelj je poručio: “Profesionalci ne kupuju nekretnine kao oblik štednje, nego kao sredstvo za rad. Ako nema potražnje, neće ulagati. A potražnje za komercijalnim prostorom jedan je od najsigurnijih znakova gospodarskog rasta”.