IZ STRUČNOG KUTA: Klimatske promjene udaraju – koliko je Hrvatska spremna?

Lidija Srnec, voditeljica Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a, u HTV-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” istaknula je kako je 2023. godina bila najtoplija godina otkad postoje mjerenja.

– Bila je toplija blizu površine tla za 1,45 globalno. U Europi je taj porast bio još veći. S obzirom na to da temperatura raste, atmosfera može sadržavati više vlage i onda samim time ima i više energije. A znamo da je energija sačuvani oblik koji se mijenja iz jednog oblika u drugi, rekla je Srnec za HRT. – Kad imate više energije, onda dolazi do intenzivnih i ekstremnih vremenskih pojava. Tako da se i velike oborine mogu pripisati klimatskim promjenama, pojasnila je.

Branka Slavica, dopisnica HRT-a iz Washingtona, kazala je kako “Amerikance uragani često iznenade, iako postoji savezna služba obavještavanja”.

Amerikance uragani često iznenade

– Dobijete na mobitel informaciju, nekoliko dana prije, da se sprema nevrijeme, tako da ja ne znam zašto ljudi ne odlaze na vrijeme nakon upozorenja. Neki kažu da do nekih ljudi poruke ne dopiru. Možda zato što žive u ruralnim područjima. Neki ne žele napustiti svoje domove, rekla je.

– Šteta nakon Miltona je velika. Još uvijek se prikupljaju podaci o štetama. Na svu sreću, broj stradalih je manji no što se očekivalo. Prije Miltona uragan Helen je nanio veliku štetu – 200 ljudi je poginulo, 47 milijardi materijalne štete. Dakle, klimatske promjene su nešto s čime se Amerika suočava. Nije to nešto čega nije bilo prije, ali ne u ovolikom opsegu, istaknula je Slavica.

Srnec: Važno je da se u mirno vrijeme pripremamo

Što se tiče razornih poplava u Španjolskoj, Srnec je kazala kako je cijeli sustav bio prognoziran nekoliko dana unaprijed.

– Kako je sam sustav uzbunjivanja funkcionirao, o tome ja osobno ne mogu baš puno govoriti, ali ono što smo vidjeli iz medija je da se ljudi žale. Međutim, ja bih tu dodala da, neovisno o samom sustavu uzbunjivanja, vrlo je važno da se mi u “mirno vrijeme”, kad nemamo te ekstreme, pripremamo. Odnosno, da se adaptiramo na ono što može doći, kazala je.

Ističe kako će s globalnim zatopljenjem ekstremni vremenski događaji biti sve ekstremniji, češći, i intenzivniji.

Globalni ekstremi bit će sve češći 

Pojašnjava kako iznosi količina oborine koje su pale u Španjolskoj jesu bili prognozirane, ali nitko nije znao da će pasti baš u tako kratkom vremenu.

– Međutim, scenariji govore upravo to – neovisno o samom smjeru promjene količine oborine u budućnosti, možemo očekivati da će one neke uobičajene količine oborine pasti u vrlo kratkom vremenu. I to onda jedan sustav jednostavno ne može podnijeti, pojašnjava.

U nastavku dodaje kako je ljeto bilo vrlo toplo, zemlja je suha, a ukoliko je to u području gdje nema puno stabala i travnjaka, zemlja ne može upiti toliku količinu oborine.

‘Sustavi nisu spremni prihvatiti toliku količinu oborine’

– I sami sustavi koje mi gradimo jednostavno nisu spremni prihvatiti toliko ekstremne količine oborine. I tu onda dolazi još do dodatnih problema, kazala je Srnec.

Slavica je za rekla kako se u SAD-u “slabo čuju glasovi poljoprivrednika, ali zanimljiva je informacija da je napravljena anketa u ruralnoj Iowi gdje republikanci uvijek pobjeđuju”.

– Tamo trenutno demokratkinja Kamala Harris vodi u srazu s Donaldom Trumpom, što je šokiralo njegovu kampanju. To znači da i taj dio Amerike više polaže nadu u njezino moguće buduće vodstvo, vjerujući da bi ona donijela bolje politike i mjere za američku poljoprivredu, kazala je Slavica.

‘Hrvatska je svjesna klimatskih promjena’

Srnec je rekla kako je Hrvatska svjesna klimatskih promjena, meteorolozi rade na istraživanju te teme, rade i simulacije.

– Izrađena je strategija za klimatske promjene do 2040. s osvrtom do 2070. i u toj strategiji su upravo razmatrani svi sektori kako bi se na njih eventualno moglo odraziti klimatske promjene. Tako da postoje nacrti različitih studija i dokumenti po kojima bi trebalo postupiti. Ono što je cilj Europe, a i Hrvatske, jest smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Jedan dio je kako se boriti s klimatskim promjenama, a drugi dio je prilagodba, koja je vrlo važna, istaknula je.

Spomenula je oluju Boris koja je pogodila Europu u rujnu.

– Tada je Mađarska jako dobro prošla u cijeloj toj nevolji, jer su imali na neki način dovoljno vremena da se pripreme, znalo se kako taj sustav ide i bili su spremni u svemu tome i oni nisu imali ljudske žrtve. Tako da smo svjesni posljedica koje nas mogu zadesiti. Hrvatska je dio “Meteoalarm” zajednice. U sklopu tog sustava izdajemo upozorenja na opasne vremenske pojave. Klimatolozi izrađuju kriterije s pomoću kojih se ta upozorenja izdaju, a onda prognostičari na osnovu prognoza i tih kriterija izdaju upozorenja, zaključila je Srnec.