IZ STRUČNOG KUTA: Kineska roba uništava europsku industriju niskim cijenama – kaže Podobnik

Kina je u prvom kvartalu ove godine prijavila brži ekonomski rast od očekivanog, ali neki pokazatelji sugeriraju da bi stvari mogle biti teže u ostatku 2024. godine.

Bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 5,3 posto u tom razdoblju, što je blago ubrzanje u odnosu na prethodni kvartal i premašilo je procjene. Međutim, većina tog rasta dogodila se u prva dva mjeseca ove godine. U ožujku je rast maloprodaje usporio, a industrijska proizvodnja bila je ispod očekivanja, što ukazuje na izazove koji dolaze, prema Reutersu.

Druga najveća svjetska ekonomija nastojala je pronaći stabilnost nakon pandemije. Proizvodnja se održava zahvaljujući inozemnoj potražnji i fokusu Pekinga na razvoj naprednih tehnologija na domaćem terenu, ali dugotrajna kriza nekretnina opterećuje povjerenje. Tvorničke cijene padaju već više od godinu dana, a široko mjerenje temeljeno na podacima od utorka pokazalo je da ekonomija klizi dublje u deflaciju. Sve to odražava slabu domaću potražnju, kao i višak kapaciteta u nekim industrijama.

Što se tiče odnosa Kine sa Zapadom, profesor ekonomije Boris Podobnik komentirao je za Lider kako svjedočimo stvaranju multipolarnog svijeta u kojem Kina okuplja svoje saveznike oko BRICS zemalja. Kako je taj svijet drugačiji od zapadnog, Kina se postupno izbacuje s našeg tržišta. Kineska roba se izbacuje postupno – i to samo ako već postoji roba s nekog drugog tržišta, a pronalaženje te robe nije jednostavno.

Podobnik smatra da je lako shvatiti zašto Kina predstavlja problem Americi, jer što možemo očekivati ako kineski BDP konstantno raste u odnosu na američki? Zemlja s većim BDP-om ima više novca za vojsku, istraživanje i znanost. Kako Amerika može biti vodeća zemlja svijeta ako Kina izdvaja za znanost i vojsku više od Amerike? Dakle, otkako je Kina pretekla Ameriku u BDP-u u kupovnoj moći, ona je ekonomski rival Amerike. Amerika će učiniti sve da to spriječi. Zauzvrat, Kina se rješava dolara ne zato što ne vjeruje u dolar, nego zbog američke politike oko Tajvana, ali i zato što su se Kinezi previše razvili pa nema šanse za mirno rješenje ovog ekonomskog sukoba između Kine i Amerike, rekao je Podobnik.

Juan je ublažio prethodne gubitke i trgovalo se 0,2 posto slabije na offshore tržištu, nakon što je Narodna banka Kine ranije u utorak popustila svoj stisak na valuti. Prinos na desetogodišnju referentnu državnu obveznicu malo se promijenio i iznosio je 2,28 posto.

Kineski prinos na desetogodišnju obveznicu sličan je onom u Švedskoj, čak i niži, a dvostruko je manji od američkog. To je zato što Amerika, zbog velikog rasta duga i otvorenog neprijateljstva prema Kini, ima problema s pronalaženjem kupaca za svoje obveznice na svjetskom tržištu, pa mora privući kupce većim prinosima. Mnogi ne znaju da su i Japanci sve manje zainteresirani za američke obveznice jer je njihova središnja banka odlučila da se Japanci usmjere na svoje domaće tržište.

Nisu samo Kinezi u problemima. Što se kineska država manje miješa u tržišne zakonitosti, to će juan postati privlačnija valuta u kojoj će svijet željeti štedjeti kao u rezervnoj valuti. Kina trenutno razmatra što učiniti i sigurno je na prekretnici. Razmišljaju o tome trebaju li uvesti liberalizaciju koja bi juan učinila rezervnom valutom u mjeri koliko je udio kineskog BDP-a u svjetskom BDP-u, a trenutno su daleko od toga. Jasno je da će kineske dionice i juan biti zanimljiviji i dostupniji cijelom svijetu, što će stabilizirati kinesko gospodarstvo – smatra Podobnik.

S druge strane, sumnje u zamah gospodarstva povećale su zabrinutost zbog povišenih američkih kamatnih stopa i napetosti na Bliskom istoku. Regionalni indeks dionica u Aziji pao je u utorak najviše od kolovoza, a globalni indeks valuta tržišta u nastajanju je pao, pri čemu su južnokorejski won i indonezijska rupija oslabili na višegodišnje najniže vrijednosti.

Podaci objavljeni u utorak također su istaknuli neujednačenost oporavka. Proizvodnja cementa pala je 22 posto u ožujku, što je najveći pad od početka bilježenja 1995. godine, naglašavajući utjecaj pada nekretnina. S druge strane, proizvodnja integriranih sklopova i vozila s novom energijom (koji se smatraju ključnim novim gospodarskim pokretačima Kine) zadržali su brzi rast od oko 30 posto, prema Bloombergu.

Pad rasta potrošnje u restoranima i pad prodaje automobila pokazuju da je potražnja potrošača i dalje slaba u usporedbi sa snažnim ulaganjima, predvođenim tvrtkama u državnom vlasništvu. Također, visoka stopa štednje u Kini još je jedan znak opreza kućanstava.

Kina je svoj dosadašnji rast temeljila ne samo na izgradnji stanova, već je čak izgradila gradove duhove u kojima danas gotovo nitko ne živi. Ne samo središnja, već i regionalna vlast izgradila je ogromne količine kilometara autocesta tamo gdje one stvarno nisu potrebne. Izgleda da tome dolazi kraj i odatle nagli pad u potrošnji cementa.

Kina će se sigurno postupno preusmjeriti prema visokotehnološkoj industriji, poput industrije čipova, gdje sve teže ima pristup na Zapadu. Ali onda će biti problem pronaći tržište jer se granice postavljaju i više neće biti lako prodati robu na Zapadu. Jeftiniji automobili na električni pogon, ali i solari, uništavaju europsku industriju niskom cijenom pa EU traži načine da zaustavi kinesku robu, a Afrika ili Južna Amerika ne mogu brzo zamijeniti razvijeni zapadni svijet – zaključio je Podobnik.