IZ STRUČNOG KUTA: Hoće li i kada doći do pada cijena stanova?!

Podaci o kretanju broja transakcija i cijena novih stanova jasno ukazuju na hlađenje hrvatskog tržišta nekretnina.

S druge strane, i dalje je prisutan ogroman nesrazmjer između traženih i realiziranih cijena, javlja N1. Tržište nekretnina završilo je prošlu godinu u stagnaciji, o čemu svjedoči pad broja transakcija i usporavanje rasta cijena.

Prema podacima Porezne uprave, u Hrvatskoj su 2022. godine prodana 30.662 stana, a lani njih 28.556, što predstavlja pad prometa od 6,9 posto.

I stranci stali na kočnicu

Pritom je osobito naglašen pad potražnje stranih kupaca. Lani su stranci kupili 3183 stambene nekretnine, što je 25,7 posto manje nego 2022. godine, a kupovali su i manje građevinskih zemljišta te tek četiri poslovna prostora više (rast s 58 na 62 prodana poslovna prostora).

Pad volumena i broja transakcija nedvosmisleno pokazuje hlađenje tržišta nakon dužeg razdoblja ekspanzije.

No za razliku od drugih europskih zemalja, u Hrvatskoj još nije vidljiv pad cijena.

Prema podacima DZS-a, prosječna cijena četvornog metra novog stana u 2023. godini iznosila je 2246 eura, što je 2,7 posto više nego u 2022. godini.

Na najvećem, zagrebačkom tržištu, prosječna cijena četvornog metra novog stana lani je dosegnula 2684 eura, što je 4,1 posto više nego godinu prije.

Foto: Pixabay.com/Freepik.com

Cijene rabljenih stanova u oglasima nemaju veze sa stvarnošću

Kada je riječ o rabljenim stanovima, i dalje postoji velik nesrazmjer između oglašenih i realiziranih cijena.

Tako se, primjerice, za kvadratni metar rabljenog stana u Zagrebu u prosjeku traži 2987 eura, što je za 11 posto više od realizirane prosječne cijene novog stana.

Prosječna razlika između tražene i realizirane cijene u Hrvatskoj iznosi oko 15 posto, a u Zagrebu je taj nesrazmjer veći od 20 posto.To znači da, primjerice, zagrebački stan koji se oglašava za 200.000 eura u konačnici postiže cijenu od 150 do 160 tisuća eura.

U fazi hlađenja tržišta, koju karakterizira pad potražnje, prodavatelji su prisiljeni korigirati svoja očekivanja.

U Hrvatskoj taj proces traje relativno dugo, a otežava ga činjenica da ne postoje transparentni podaci o realiziranim cijenama rabljenih nekretnina.

Hoće li doći do pada cijena?

Zasad realizirane cijene stanova odolijevaju korekciji, unatoč snažnom padu potražnje.

Analitičari HNB-a smatraju da snažniji pad cijena nekretnina ne treba očekivati, iako je potražnja stranaca za nekretninama u Hrvatskoj osjetno pala.

Veću korekciju cijena stanova sprečava domaća potražnja jer je i dalje stabilna uslijed povoljnih makroekonomskih uvjeta.

“Rizik snažnog preokreta na tržištu stambenih nekretnina ublažavaju robusno tržište rada, rast dohodaka i razmjerno blag rast kamatnih stopa na nove stambene kredite”, ocjenjuju stručnjaci HNB-a.

Prema njihovom stajalištu, osobito se smanjila inozemna potražnja za stambenim nekretninama, a broj novih stambenih kredita smanjio se tek umjereno, uz stabilan porast iznosa kredita.

Facebook Notice for EU! You need to login to view and post FB Comments!