IZ STRUČNOG KUTA: HNB kaže živjet ćemo bolje 2024. – koliko je to realno?

Krajem godine HNB je objavio makroekonomske projekcije za eurozonu iz Hrvatsku. Svi mediji su prenijeli a građani zapamtili – u 2024. živjet ćemo bolje!

HNB je najavio da ćemo živjeti bolje. Je li sve baš tako ili treba znati i onu drugu stranu i koje su nuspojave ‘prštećeg optimizma’ u razgovoru za Studio 4 odgovarao je Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a.

Tekući rast, nije baš tako sjajan

Šošić je potvrdio kako smo pri vrhu po rastu BDP-a u Europskoj uniji. Što se tiče tekućeg rasta, dodao je – treće tromjesečje u odnosu na drugo naraslo je 0,3 posto. U tome dijelimo sedmo mjesto sa Španjolskom, i tu nismo pri vrhu, ali smo bolji od prosjeka.

– Turistička sezona se raširila, ali se vrh spustio. Imali smo manje noćenja na vrhuncu sezone u odnosu na prošlu godinu. Međutim kad gledamo godišnji rast – ukupnu kumuliramo sva 4 razdoblja. Tu je Malta ispred nas (sa rastom većim od 7 posto), a mi smo na 3, Bugarska je na 2.9., kazao je Šošić.

Koliko je za rast BDP-a zaslužna inflacija?

Odgovarajući na pitanje ‘koliko je za rast BDP-a zaslužna inflacija?’ – Šošić je odgovorio kako ona ustvari ‘oduzima’ rast, smanjuje rast dohotka i kupovnu moć. Dodao je: “Da imamo jedan posto nižu inflaciju, realne plaće bi mogle rasti, mogli bi više trošiti i rast bio još veći”.

Potvrdio je da padom inflacije iduće godine možemo očekivati još veći rast. Napomenuo je kako u obzir moramo uzeti i pad cijena energenata.- Imali smo veliki rast/udio profita u BDP-u, a udio rada se smanjio. Sad ti efekti djeluju na suprotnu stranu. Cijena energenata se spustila, pada i cijena sirovina i sve to djeluje na uvjete razmjene. Moramo manje izvesti naših sirovina da bi mogli platiti ono što uvozimo. Osim toga i turizam je bio skuplji, a njega izvozimo. Sve to skupa predstavlja nadoknadu onoga što smo prošle godine izgubili, tvrdi Šošić.

Država više troši a prihodi su nam manji?

Komentirajući podatak da je osobnu potrošnju u 2023. ‘pretekla’ državna potrošnja, a da pada izvoz roba i usluga kazao je kako je hrvatski rast generiran domaćom potražnjom koja se sastoji od državne i osobne potrošnje te investicija, odnosno povijesno visokih transfera sredstava iz EU proračuna za obnovu i poljoprivredu.- Nije nam se smanjio izvoz usluga nego izvoz roba. Ali manje smo i uvozili. Izvoz generira BDP, a uvoz se odbija – on nam omogućava potrošnju onoga što nismo sami proizveli. Za negativan doprinos su ‘krive’ zalihe koje su stavljane u opticaj kako bi se mogla zadovoljiti potražnja. Smanjenje zaliha je usporilo rast BDP-a. To nije specifično za Hrvatsku. To se vidi i u drugim zemljama EU-a, dodao je. Napomenuo je da je prošle godine situacija bila obrnuta.

Inozemna pozicija Hrvatske?

U godinama koje dolaze očekuje se smanjenje prihoda od EU fondova i rast prihoda od turizma. Na pitanje ‘Je li naš turizam dovoljno jak da ‘pokrije’ fondove?’ Šošić je kazao kako je pred Hrvatskom još dosta godina za povlačenje sredstava, iako će ono u idućoj perspektivi biti nešto manje.

– Turizam bi u načelu trebao biti dovoljan da kompenzira smanjenje. Međutim, paralelno ćemo i dalje imati rast potražnje, veći uvoz – i to bi moglo utjecati na kvarenje inozemne pozicije Hrvatske. Međutim i dalje bi saldo u narednim godinama trebao biti u plusu – oko 2 posto BDP-a, smatra glavni ekonomist HNB-a.

Napomenuo kako su za konkurentnost gospodarstva i najdugoročnije učinke važne reforme i digitalizacija.

Treba li reći građanima da paze što žele?

Građanima rastu kamate na depozite, međutim to za sobom povlači i rast NRS-a (nacionalna referentna stopa) prema kojemu se građani zadužuju kad dižu kredite.- NRS1 je počeo rasti. Zasad je to vrlo skromno. Povećao se za oko 0,04 posto. Međutim, kamate na depozite su počele snažnije rasti. Trenutno je oročena četvrtina depozita građana, što je rekordno nisko. Ako se ta jedna četvrtina zanovi po 2,4 posto (prosjek kamata za oročene depozite) – znači da se NRS povećava sa 0,1 na 0,6 posto, kazao je Šošić.

Meko prizemljenje

Naglasio je da je prije 10 godina oročeno bilo 80 posto depozita. Kad bi se ti depoziti počeli vraćati na oročenja – to bi moglo značiti puno veći rast NRS-a. Možda čak i prema 2 posto, dodao je.

Vezano za monetarnu politiku ustvrdio je kako europodručje ‘pleše’ na rubu recesije – ali da bi se ona mogla izbjeći jer se početkom godine očekuje ‘meko’ prizemljenje’ – koje ne bi trebalo rezultirati recesijom i ugroziti zaposlenost. To je scenarij koji monetarna politika priželjkuje, zaključio je.