ISTRAŽILI SMO: Što ih tjera na paljenje i jesu li kazne za piromane preblage?

Ilustracija
Ilustracija

Ljeto u Hrvatskoj obilježavaju brojni turisti, te gužve na prometnicama. To je, unatoč gužvama, pozitivna strana ljeta. No ljeto nam u našu zemlju donosi i vrlo česte požare.

Izvješće: Damon Balenović

Najviše ih je izazvano nepažnjom, osobito paljenjem korova, neki nastaju prirodno, no ima i onih koje ljudi namjerno podmeću.

Prema definiciji psihijatara piromanija spada u poremećaje kontrole impulsa. Očituje se opsjednutošću vatrom, a bolesnik ne uspijeva odoljeti želji da podmetne požar. Ravnatelja psihijatrijske bolnice Vrapče Vladu Jukića pitali smo što piromane tjera na podmetanje požara.

“Ne zna se, nije poznat uzrok. Piromanija je slična drugim patološkim poremećajima poput kleptomanije. Činjenica je da se takve osobe stalno vrte oko vatre, uživaju u vatri, nema nekakvog motiva za takvo ponašanje”, kaže Jukić.

Piormana je jako teško prepoznati, dodaje Jukić. Poznati su i primjeri gdje su pojedini vatrogasci podmetali požare da bi ih potom gasili.

“Nažalost oni se gotovo nikada ne odlučuju na liječenje. U 40 godina karijere nisam doživo da mi se piroman sam javio na liječenje. Jedino ako ih na liječenje pošalje sud”, rekao nam je Jukić.

A kolike je kazne zakon predvidio za piromane? Vatrogasci redom govore – premale. Odvjetnik Branko Šerić.

“Tu je predviđeno kazneno dijelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. Namjerno potpaljivanje je teško kazneno djelo, pogotovo ako dođe i do imovinske štete velikih razmjera. Pa je tu predviđena kazna od 6 mjeseci do 5 godina, ali čak i više – od jedne do 10 godina”, rekao je Šerić.

Razlika je u tome je li požar namjerno podmetnut ili je razlog nepažnja. Ukoliko u požaru netko smrtno strada piromanu se ne sudi za ubojstvo, kaže odvjetnik.

“Jer za ubojstvo se traži direktna posljedica smrti uz namjeru počinitelja. Potrebno je to da je onaj koji je palio vatru zaista nekome želio smrt”, objašnjava Šerić.

Bi li kazne za piromane trebale biti ipak strože?

“Zakon je predvidio odgovarajuće kazne, ali sudska praksa treba reagirati adekvatno prema tim počiniteljima. Treba postići generalnu prevenciju da ljudima izbije iz glave svako paljenje, pogotovo u ljetnim mjesecima”, zaključuje Šerić.