ISTRAŽILI SMO: Nakon potresa u Italiji i BiH – može li se zatresti i Hrvatska

Južni dio Bosne i Hercegovine u prijepodnevnim je satima pogodio potres jačine 4,3 stupnja po Rihteru. Epicentar je bio tridesetak kilomtara istočno od Mostara.

Piše: Marija Čuić

Podrhtavanje se osjetilo i na jugu Dalmacije. Istražili smo jesu li potresi u Italiji povezani s ovim u BiH i možemo li očekivati da se hrvatsko tlo trese narednih mjeseci nakon što je poznati talijanski seizmolog procijenio da bi Italiju jos tjednima ili čak mjesecima mogli pogađati potresi.

Nakon jučerašnjeg razornog potresa u Italiji u kojem srećom nije bilo poginulih, vodeći talijanski seizmolog predviđa da bi se podrhtavanje tla ispod Apenina moglo nastaviti. Objašnjava da se potresi nastavljaju kao domino efekt jer duž rasjeda Apeninskog poluotoka jedan potres izaziva drugi no hoće li biti još jakih potresa to se ne može reći.

Za detaljnije objašnjenje upitali smo dežurnog seizmologa s Geofizičkog odjela PMF-a Snježana Prevolnika koji kaže da bi se, nakon potresa ovakve magnitude, tlo moglo tresti i do godinu dana.

‘‘Na ovom području središnjih Apenina postoji vrlo kompleksan sustav rasjeda gdje je moguće da pucanje po segmentu jednog rasjeda stvori još veći pritisak na nekom subparalelnom rasjedu koji je vrlo blizu i koji nakon nekog određenog vremena puca. Taj domino efekt, on se može nastaviti a i ne mora‘‘, objašnjava.

Međutim kaže da potres na Apeninskom poluotoku i današnji u BiH teško mogu biti povezani jer je prostorna udaljenost prevelika. Ipak, i BiH i Hrvatska nalaze se na seizmički dosta aktivnom području, a jaki potresi iz prošlosti ukazuju na to da nas bilo kakvo podrhtavanje tla ne bi trebalo iznenaditi.

‘‘Povijest nas uči da na području na kojem se dogodi jaki potres se u pravilu potresi događaju ponovo. U kojem vremenskom intervalu, to ne možemo reći. Jedina razlika je što je učestalost jakih potresa veća u Italiji nego kod nas. Međutim to ne znači da se oni u Hrvatskoj neće dogoditi‘‘, kaže seizmolog Prevolnik.

Povijest nas je naučila i da građevine koje gradimo moraju biti prilagođene jačini potresa koji se događaju na tom području. Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju prihvatila Eurocode8, sustav pravila protupotresne gradnje koja su obvezna po Zakonu, no vrlo je teško komentirati, objašnjava Prevolnik, pridržavaju li se toga građevinari ili ne.