INTERVJU: GRLIĆ RADMAN – Ne postoji političar koji arogantno i bahato vrijeđa kao Milanović
Izmjene izbornog zakona i Ustava Federacije BiH koje je nametnuo visoki predstavnik u izbornoj noći – je li to pobjeda tihe diplomacije Vlade RH na čelu s Andrejem Plenkovićem ili se uopće ne radi o pobjedi, odgovor nam je u Intervjuu tjedna Media servisa dao ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Razgovarala: Andrea Marić.
Ministar Grlić Radman još jednom je izrazio nezadovoljstvo što su Bošnjaci preglasali Hrvate i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabrali četvrti puta nelegitimnog predstavnika Željka Komšića. Ipak zadovoljan je odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta o povećanju broja delegata u Domu naroda, što omogućava i veću zastupljenost Hrvata.
”Predsjedništvo doista jest najvidljiviji dio predstavljanja, međutim ono u samoj vlasti i nema toliko važnu ulogu. Važan je Dom naroda. Da nije bilo ove izmjene, Hrvati bi bili vjerojatno obespravljeni, ne bi mogli politički participirati, ali upravo na ovaj način im se osigurava dugotrajno sigurna zastupljenost u Domu naroda. Znači ne može se ni vlast formirati, ni Vijeće ministara bez Hrvata i to je bitno”.
Dok se hrvatska Vlada hvali da je ova pobjeda i politički spas za Hrvate u BiH rezultat napora i tihe diplomacije na čelu s premijerom Andrejem Plenkovićem, jučer je Schmidt izjavio da je odluku u izbornoj noć noći donio bez ičijih pritisaka i ni pod čijim utjecajem. Na ulogu hrvatske Vlade u ovoj priči, ministar kaže:
“Naravno da smo snažno osvještavali i internacionalizirali ovo pitanje koje je bilo zapostavljeno. Najviše predsjednik Vlade Andrej Plenković i svi mi u Vladi koji smo se bavili pitanjem Bosne i Hercegovine ukazivali smo na destabilizaciju i na sve moguće negativne implikacije ako se ne donese novi izborni zakon. Novi izborni zakon zapravo nije ništa ekstra, to je zapravo ispravljanje pogrešaka i nepravde koje su Hrvatima učinjene prije 20 godina”.
Predsjednik Zoran Milanović imao je sve, samo ne tihi pristup temi izbornog zakona u BiH, na što Grlić Radman ponavlja da je Vladi otežao posao. Na Milanovićeve kritike da su izborni rezultati i odluka Schmidta fijasko, sramota, štakorska igra i spomenik hrvatske traljavosti i kukavičluka, ministar kaže:
“Hvala mu lijepo i bolje je možda da se toliko ne angažira, jer kad se angažira sve ide u krivom smjeru. On je vrijeđao i visokog predstavnika”. – On tvrdi da nije. ”Onda je on čovjek koji ne zna što govori. On bi morao kontrolirati vlastite nastupe i riječi. U europskoj politici ne postoji nijedan dužnosnik koji koristi takav prostački vokabular. Recite mi molim vas nekoga tko toliko vrijeđa s neke visine, arogantno i bahato sve sebi podčinjava”.
Osvrnuo se i na komentare da je kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH trebala biti nestranačka osoba, a ne Borjana Krišto koja je iz HDZ-a BiH.
”Gospođa Krišto je stajala odlično prema istraživanju javnog mnijenja, a činjenica je da je dobila sve glasove Hrvata. Prema tome to se ne može racionalno opovrgnuti”.
Na pitanje bi li Željka Komšića hrvatska Vlada trebala proglasiti personom non grata, odgovara:
“Gospodin Komšić je već persona non grata činjenicom da ga mi već četiri godine ne primamo, ne susrećemo se i ne razgovaramo”.
– Ali nije na papiru.
”Gospodin Grmoja se bavi hladnoratovskim terminima”.
Kad smo kod ratnih termina, što se tiče aktualnog rusko-ukrajinskog rata, odnosno rješenja za njegovo okončanje, Grlić Radman je otkrio i što misli o prijedlogu Elona Muska da se ponovi referendum u Donjecku, Luhansku, Zaporižju i Hersonu, uz nadzor UN-a, nakon čega bi se Rusija povukla u slučaju negativnog rezultata.
”Govoriti o bilo kakvim formama ili referendumima, mislim da je to stvar same Ukrajine. Te četiri oblasti su dio suverenog teritorija. Mi poštujemo teritorijalni integritet Ukrajine tako da uopće ne ulazimo u bilo kakve inicijative koje nemaju međunarodnu podršku. Hrvatska je članica Europske unije i mi smo tu apsolutno jednoglasno osudili Rusiju. Osudili smo naravno i taj lažni referendum i na koncu osudili smo i tu aneksiju”.
Rat kad-tad mora završiti, trebaju se spasiti životi, ali i svjetska ekonomija. Od veljače Rusija provodi agresiju na Ukrajinu. Nazire li se kraj?
“Kraj mora biti jer nama je u interesu mir i stabilnost, svjetski poredak temeljan na međunarodnom pravu, na propisima i na vladavini prava”.
– Mjesecima već traje rat. Imate li možda nekakav prijedlog kako postići taj mir?
”On se postiže uvijek razgovorima i pregovorima. Druge nema. Jer ako nam je u interesu očuvati svjetski mir i poredak, onda se razgovarati mora jer ova prijetnja nuklearnim oružjem sigurno da nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Prema tome idemo to spriječiti”.