I TO SE MOŽE ČUTI: Država vrlo stručno brine o starima – kaže Silvano Hrelja

Svaki četvrti umirovljenik u Hrvatskoj ima najnižu mirovinu, ali Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika dijeli optimizam, barem po onom što je izgovorio gostujući na N1 televiziji.

“2,74 kumulativno su rasle mirovine, na to još 6,18, možemo reći devet posto. Možemo reći da su se mirovine uskladile devet posto s rastom troškova života”, kaže Hrelja. Dodaje da je rast plaća bio veći od rasta cijena, koliko god to čudno zvučalo. “Statistika je neumoljiva”, kaže Hrelja za N1.

“Teško je reći kada je dovoljno. To je vrlo subjektivno. Činjenica je da se radi, da se drugi put ove godine daje novčana pomoć za one koji imaju najniže mirovine. Mi smo suočeni s neimaštinom i Vlada intervenira. Drago mi je da su prihvatili moje inicijative da se cenzusi promijene pa sad nitko ne ispada iz svoje kategorije, povećava se broj onih koji dobivaju novčanu pomoć”, govori.“S 1500 smo došli na 1850. Kategorija se širi, obuhvat onih koji će dobiti 250 kuna više, bez obzira na indeksaciju, obuhvaća veći broj onih s najnižim primanjima”, kaže Hrelja.

“Činjenica je da Hrvatska nema jasnu socijalnu sliku. Mi mislimo da ima puno ljudi i dodatnih prihoda i velike imovine koju su stjecali dok nisu uplaćivali doprinose… Obrtnici su uvijek imali najmanje doprinose, poljoprivrednici. Danas razne profesije plaćaju najmanje doprinose, a na kraju ima država garantira neku najnižu mirovinu bez obzira jesu li uplaćivali doprinose ili ulagali u svoju imovinu”, kaže dodajući da se zbog dijela umirovljenika koji su “kruha gladni” mora napraviti socijalna slika.

“Postoji jedan dio građana za koje mi ne znamo. Zato bi vrijedilo napraviti tu socijalnu sliku”, kaže objašnjavajući da bi se gledalo na tri razine. “Mi sada sve dijelimo po dohodovnom principu jer su niske mirovine. Kad bi bilo primanje po članu obitelji, bila bi druga priča. Živi li netko sam, nije svejedno. Bračni par koji ima 3800 i 4100 dobit će 800 kuna dodatka. Ljudskom srcu nikad nije dovoljno”, kaže.

“Država ima obvezu brinuti o starima, nemoćnima i oni to vrlo stručno čine”, kaže.