I TO JE HRVATSKA: Glad u školskim klupama – čak 45 posto djece ništa ne pojedu!

Olja Družić Ljubotina, profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu, gostivala je na N1 televiziji i otkrila nove šokantne podatke o gladi u školskim klupama.

Podsjetimo, ima više od godine dana kako su profesorice s Pravnog fakulteta u Zagrebu Olja Družić Ljubotina, Ivana Dobrotić, Marijana Kletečki Radović i Antonija Petričušić pokrenule inicijativu “Pravo svakog djeteta na školski obrok”. No i prošla školska godina, a i ova, krenule su s mnogo gladne djece u školskim klupama. Pandemija i potresi problem nejednakosti osnovnih prilika za kvalitetno i – sito obrazovanje, dodatno su produbili.

U Hrvatskoj kod političara postoji “slijepa pjega” kada je riječ o djeci i mladima, rekla je za N1 Olja Družić Ljubotina.

“Rekla bih da djeca i mladi nisu visoko na ljestvici prioriteta naših političara. Recimo, EK nas nesprestano upozorava da je Hrvatska na dnu ljestvice zemalja koje ulažu u razvoj djece. Djeca i mladi su jako izašli iz fokusa prioritetnih politika. Kada smo zadnji put čuli da je neki političar stavio u fokus djecu i mlade? Ja se ne mogu sjetit nijednog. Pokušavam se sjetiti postoji li ijedan političar koji je u svom programu govorio o ranjivim skupinama djece, o različitim mogućnostima.

Koliko bi besplatni obroci za svu djecu stajali državu? “Prije godinu dana to je bilo oko 273 milijuna kuna. Ove godine u nekim zajednicama su poskupili za 50% mliječni obroci, primjerice u Bjelovaru su poskupjeli sa 6 na 9 kuna. Mi smo pitali ravatelje misle li da će doći do poskupljenja, iz 70% škola su rekli – da, da.

Rekli su nam i da je unazad, od početka koronakrize. 17% djece više koja su u potrebi za primanjem besplatnog školskog obroka. 85% ravnatelja navodi da je nužno potrebno da se uvedu besplatni obroci za svu djecu i da bi država trebala brinuti o tome, a ne lokalne zajednice ili neki fondovi koji su nesigurni”.Odgovorila je i zašto bi sva djeca trebala imati besplatne obroke, a ne samo djeca iz siromašnih obitelji:

“Kao prvo, htjela bih reći po Ustavu i zakonima osnovnoškolstvo obrazovanje je obavezno i počiva na načelu jednakosti, od tuda polaze i ravnatelji. Oni kažu ako je osnovnoškolstvo obrazovanje obavezno za sve, onda sve treba svima biti jednako dostupno. Neki od njih su rekli da je problem stigmatizacije djece koja primaju besplatan obrok, a u Strategiji o pravima djece, kada se govorilo o siromašnoj djeci, jedan od osnovnih ciljeva bilo je smanjenje stigmatizacije djece. Moglo bi doći do puno manjeg raslojavanja djece kada bi se tako nešto uvelo”.

“Trenutno je situacija takva da ne mogu ni sva djeca, koja su u potrebi dobiti, besplatan obrok jer u fondu, koji obroke financira, nema dovoljno sredstava. “Ravnatelji kažu da 25% djece, koja bi ušla u taj status primanja besplatnih obroka ispadaju iz kvote fonda. Čak 45 posto djece ništa ne pojedu. To je jako bitan pokazatelj, vrlo poražavajući. To govori u prilog tezi da se roditelji srame prijaviti dijete za besplatni obrok. Neka istraživanja govore da je to u školi djeci jedan jedini kvalitetni obrok u danu”, kaže Družić Ljubotina, te dodaje:

“Poražavajuća je i činjenica da je iz 15 posto škola, koje su sudjelovale u istraživanju, rečeno da su morali ovršiti roditelje jer nisu mogli platiti obroke svojoj djeci. Rekli su da im je to strahovito teško, pokušali su i opraštati dugove, ali u nekim slučajevima naprosto su se morali naplatiti”.