I SOCIJALNE RADNIKE TUKU: Šamaraju ih korisnici, a napadaju kućni ljubimci
Socijalni radnici su često mete napada, gotovo svakodnevno verbalnih, a ponekad i fizičkih. Iz Centara za socijalnu skrb duže vrijeme upozoravaju na nezaštićenost djelatnika, no na državnoj razini, bar u tražene vidu zakonske zaštite, još nikakva pomoć nije stigla.
Piše: Andrea Barać (Media servis)
Ne postoji niti jedan socijalni radnik koji svakodnevno nije izložen nekom obliku agresije, no rijetko prijavljuju napade, jer se radi o korisnicima sa psiho-socijalnim poteškoćama. Same te prijetnje u javnost dospiju tek kad eskaliraju u fizičko nasilje, rekao nam je predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš.
Dodao je kako je zadnjim izmjenama Kaznenog zakona socijalnim radnicima priznat status odgovorne osobe koja obavlja javnu ovlast, no to nije dovoljna zaštita. U praksi se rijetko primjenjuju odredbe Kaznenog zakona, a socijalni radnici sami podnose tužbe. One nisu podnesene po službenoj dužnosti.
“Mislimo da bi država definitivno osigurala adekvatnu zaštitu socijalnim radnicima i svim djelatnicima u sustav socijalne skrbi. Nužno bi bilo da se takav napad tretirao kao napad na službene osobe”, izjavio je predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika.
Kako Ilijaš kaže, medijske objave su većinom senzacionalističke i kreiraju negativnu sliku o socijalnim radnicima, nakon čega korisnici reagiraju agresivno. Smatra kako socijalne radnike treba prestati prikazivati kao svemoguće, objektivnije i točnije izvještavati o njihovu poslu te ovlastima.
Objektivnije izvještavanje zagovara i ravnateljica osječkog Centra za socijalnu skrb Ivka Kaurinović. Posebno je izdvojila nedavni slučaj kada su socijalni radnici predstavljeni glavnim krivcima zbog ‘ovrhe’ nad djetetom u Splitu, a Centar nije ni donio takvo rješenje.Javnost bi se morala senzibilizirati u smislu da se ljudima kaže kakvi su to sve poslovi.
“Obično se traži kad iskrsne nekakav problem, treba izvršiti ovrhu nad djetetom. Kakvu ovrhu nad djetetom? To nije nikakva ovrha nad djetetom. To je izvršavanje sudske presude. Jesmo li mi pravna država ili nismo? Pa ne može nitko od nas ni Centar mijenjati sudsku odluku. Naravno da postoje načini kako se to radi, a ne da to radi ulica”, smatra Kaurinović.
Ravnatelj riječkog Centra za socijalnu skrb Karlo Balenović kaže među djelatnicima postoji strah od napada, bilo u kancelarijama ili prilikom izlaska na teren, ali i da su vremena sve gora. Uz nasilne korisnike, socijalne radnike nerijetko napadaju opasni kućni ljubimci.
“Meni se dogodilo da je dva puta socijalna radnica u stanu kod stranke preživjela fizički napad, da je dva puta ošamarena. Kad smo to prijavili policiji, oni su mi rekli da to mogu prijaviti kao privatna osoba i tu smo stali”, objašnjava Balenović.
Svi su složni oko sljedećega: Objektivnijim medijskim izvještavanjem i izmjenom Kaznenog zakona zaštitit će se socijalni radnici u cijeloj zemlji. No kako stvari stoje, čini se, traže previše.