HRVATSKI PROBLEMI U TURIZMU: Evo u čemu zaostajemo za Grčkom. Španjolskom, Italijom…
U Hrvatskoj je samo 15 posto kreveta u hotelskom smještaju, a kada se uključi nekomercijalni smještaj, poput vikendica, taj postotak pada na 9,5 posto. To je znatno manje u usporedbi s Grčkom koja ima 71 posto, Italijom s 43 posto i Španjolskom s 53 posto hotelskih kapaciteta.
Ova situacija rezultira relativno niskom potrošnjom turista u Hrvatskoj, koja iznosi oko 150 eura po danu. Za usporedbu, u Italiji i Španjolskoj turisti prosječno potroše oko 250 eura dnevno, dok u Francuskoj ta brojka prelazi 550 eura. Hrvatska udruga poslodavaca ističe da je trenutačni tempo rasta turističkih prihoda u Hrvatskoj neodrživ, piše Novi list. Struktura kapaciteta, koju dominira kratkoročni najam s najmanjim udjelom hotelskog smještaja na Mediteranu i u Europskoj uniji, ograničava daljnji rast hrvatskog turizma.
HUP naglašava potrebu za brzim i snažnim poticanjem investicija prema organiziranom smještaju kako bi se riješio problem loše strukture smještaja na Mediteranu. U HUP-u se pozivaju na Zakon o turizmu koji prvi put rješava problem prekomjernog turizma, ali se još čeka donošenje podzakonskih akata.
Predlažu jednostavno dobivanje koncesije neposredno na zahtjev za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima. Također traže precizno i fer reguliranje statusa imovine koja je nakon završetka procesa pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra, što u HUP-u smatraju preduvjetom razvoja i dizanja kvalitete hrvatskog turizma.
Iako se dobri trendovi iz prošle godine nastavljaju i u prvom kvartalu ove godine, profitabilnost domaćih hotelskih grupa izlistanih na Zagrebačkoj burzi znatno je smanjena. Udio operativne dobiti prije oporezivanja u ukupnom prihodu pao je u 2023. godini s 31,1 na 27,2 posto, dok je marža prije oporezivanja pala za 9 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu.
U uvjetima povišenih cijena energenata i repromaterijala te snažnih pritisaka na trošak rada dodatno generiranog rekordnim povećanjem ‘minimalca’ nastavljaju se pritisci na profitabilnost i financijski potencijal za investiranje u turističkom sektoru, upozoravaju u HUP-u.
Unatoč izazovima, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) optimistična je u pogledu rasta turizma ove godine. Ističu da bi rezultati mogli biti bolji u odnosu na prošlu, rekordnu sezonu, s obzirom na to da je rezervacija smještaja u EU tek prošle godine dostigla razine prije pandemije. Također, svjedoče o snažnom rastu korporativnih putovanja.
Ukupna noćenja turista u 2023. godini porasla su na 107,8 milijuna, što je povećanje od 2,8 posto u odnosu na 2021. godinu, gotovo dostižući predpandemijske rekorde iz 2019. godine.
Inozemni prihodi od turizma dosegnuli su rekordnih 14,6 milijardi eura, što je 19 posto BDP-a bez indirektnih učinaka. To je značajno povećanje u odnosu na 13,1 milijardu eura u 2022. godini i 10,5 milijardi eura ostvarenih u 2019. godini. Rast prihoda pripisuju inflaciji.
Hrvatski turizam je zabilježio najjači oporavak u EU-u i nalazi se među tri najbolje mediteranske turističke velesile u odnosu na 2019. godinu, prije krize.
Međutim, hrvatski turizam će se i dalje suočavati s izazovom nedostatka radne snage. U tom smislu, kako piše Novi list, HUP predlaže dodatno aktiviranje domaćeg radnog potencijala kroz daljnju liberalizaciju zakonodavnog okvira tržišta rada i ubrzavanje procesa izdavanja radnih dozvola za radnike iz ‘trećih’ zemalja. Prošle godine u turizmu je izdano 46 tisuća radnih dozvola strancima, a ove godine se očekuje između 50 i 55 tisuća.