HRVATI SE NE ODRIČU TRADICIJE: Štedjelo se, ali uskršnji stol mora biti bogat
Nakon iznimno teške godine za većinu, i lockdowna za Božić, Hrvati su ove godine Uskršnji objed odlučili dočekati u vedrijem tonu, kako dekoracijom, tako i hranom. Iako su mnogi štedjeli pri kupovini, ne žele se odreći tradicionalnog uskrsnog doručka i ručka, druženja i veselja.
Izvor: Media servis
Stoga ove godine nešto više građana odlučilo je napraviti tradicionalni obrok.
Kuhana jaja, šunka i mladi luk, rotkvice, te kako u kojem kraju, pinca, sirnica ili pogača – tradicionalno prije ručka i pečenja i ove godine na stolu. Ove godine imamo nešto veći broj građana koji su se odlučili napraviti tradicionalni uskrsni doručak ili ručak. Ukupno 83,2% građana izjavilo je kako to planira napraviti, dok ih je prošle godine bilo sedam posto manje – pokazalo je to istraživanje portala JA Trgovac.
Prosječno hrvatsko kućanstvo u uskrsnom tjednu potroši oko 15 posto više nego u običnim tjednima tijekom godine. Prošle smo godine za vrijeme uskrsnih blagdana, koje smo prvi puta proveli u lockdownu potrošili 14 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.Najveći broj građana na uskrsne namirnice troši između 400 i 500 kn. Ove godine nešto više od polovice građana se odlučilo za štednju pri kupovini namirnica za ovogodišnji Uskrs. Namirnice za uskrsne blagdane građani u najvećem broju kupuju u velikim trgovačkim centrima. Ipak, ove godine sve više ih se okreće domaćim proizvođačima. Potvrdio je to za MS Slaven Kulić, vlasnik www.burzahrane.hr portala domaćih proizvoda, napravljen s ciljem da izravno spoji proizvođača s kupcem! Kulić kaže kako intenzivniji promet i to za 50% bilježe već godinu dana.
“Vidi se da je potražnja za proizvodima koji su za Uskrs zanimljivi poput šunke i kuhane šunke, kupci prepoznaju da se nudi sada i roba koje nije bilo prije, ili nije bila toliko bitna ljudima. Sada je jedan proizvođač napravio Uskrsne pakete, a u njima je kuhana šunka i sve što ide uz to bez nitrita, aditiva, pojačivača okusa i umjetnih boja, a vi takvu robu ne možete baš naći u trgovačkim centrima.”
Proizvodnja kokošjih jaja je u porastu pa je tako na preko 260 registriranih hrvatskih farmi u 2019. godini proizvedeno više od 600 milijuna jaja, izvjestio je HGK. Domaće proizvođače, unatoč dobrim statističkim pokazateljima, i dalje muče problemi poput niske cijene jaja u odnosu na okolne zemlje i uvoza po dumping cijenama.
No, da se može bez jaja i šunke, smatraju prijatelji životinja i pozivaju na veganski Uskrs uz namirnice i jela biljnoga podrijetla, veganska uskrsna jela, drvena jaja umjesto kokošjih. Nekima je to možda nemoguća misija ili preskromno, ali ne i mnogima bez doma. Kako je Uskrs i blagdan nade, vrijeme je to i da se prisjetimo mnogih koji su je možda izgubili, kaže Vlatka Bakran Burić, dugogodišnja volonterka koja pomaže beskućnicima. Građani žive sve teže, ali mnogi to ni ne žele priznati, jer to smatraju svojim porazom, istaknula je i poručila – šutnju nitko ne vidi.
“Kada bismo se mi malo osvrnuli oko sebe i razmislili tko su nam susjedi i tko su ljudi koji nas okružuju, postali bismo svjesniji i načina kako im možemo pomoći. Npr. napravimo kolač i podijelimo ga sa susjedom, ili dio hrane sa svog blagdanskog stola odnesemo susjedu i kažemo, više smo skuhali, pa dajte uzmite da podijelimo. Na taj način ćemo učiniti ne da se osoba osjeća loše i da smo primijetili njezinu nemoć već da nam je bitna. Zapravo, puno manje gladnih bilo bi kada bismo mi razmišljali u množini i bili spremni dijeliti.”