HRVATI POVEĆALI ŠTEDNJU: I u krizi štednja veća za 11 milijardi

Hrvati su i u 2020. nastavili povećavati štednju, unatoč krizi koju je donijela pandemija koronavirusa. Podaci HNB-a pokazuju da su depoziti kućanstava kod kreditnih institucija u kolovozu 2020. dosegli iznos od 214,9 milijardi kuna, što je porast od 5,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

„Ako gledamo raspodjelu štednje na regionalnoj razini, vidimo da je ona, uz Grad Zagreb, koncentrirana u primorskim županijama. Tako su stanovnici sedam primorskih županija krajem kolovoza 2020. godine imali kod kreditnih institucija deponirano 89,1 milijardi kuna odnosno 41,5 posto vrijednosti depozita svih hrvatskih kućanstava, a stanovnici kontinentalnih županija 125,8 milijardi kuna“, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher.

Nadalje, na razini cijele Hrvatske depoziti per capita iznose 52.874 kune, što je iznad prošlogodišnjeg prosjeka od 48.626. Raspon se kreće od 78.681 kuna u Istarskoj županiji, do 23.443 kuna za Vukovarsko-srijemsku. I ovdje ljestvicu predvode županije Jadranske Hrvatske i Grad Zagreb s prosjekom štednje od preko 50.000 kuna po stanovniku. Jadran, a dijelom i Zagreb, štede na račun turizma pa je zbog ovogodišnjeg podbačaja sezone došlo do nekih promjena trendova.

Tako je rast depozita na godišnjoj razini zabilježen u svim županijama osim u Osječko-baranjskoj, ali je kontinentalna Hrvatska rasla za 7,5 posto, dok je Jadran rastao dosta skromnije, tek za 2,5 posto. To pokazuje da je lošija turistička godina utjecala na slabiju kumulaciju depozita u jadranskim županijama. Zanimljivo je i da je u primorju zabilježen manji rast depozita nego u 2019., dok kontinentalna Hrvatska bilježi višu stopu rasta od prosjeka Hrvatske, što je suprotno od prošlogodišnje situacije.

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić ističe kako to ne znači da će priobalne regije ostati bez kredita jer banke likvidnost redovito preusmjeravaju tamo gdje postoji potražnja poduprta kreditnom sposobnošću. Kaže i kako u Hrvatskoj ne postoje procjene štednje kućanstava, odnosno dijela dohotka koji se ne potroši pa se ona uglavnom izvode iz kretanja vrijednosti fi nancijske imovine i depozita u bankama kao najveće pojedinačne komponente te imovine.

„Iz tih kretanja možemo zaključiti da su hrvatski građani u krizi povećali štednju jer prema zadnjim raspoloživim podacima u posljednjih su godinu dana u banke položili desetak milijardi kuna, odnosno gotovo 5 posto od ukupnog iznosa depozita, koji su dostigli iznos od otprilike 220 milijardi kuna“, rekao je Šošić. Smatra da su rastu depozita u ovoj godini pridonijeli “prisilna” štednja uzrokovana nemogućnošću trošenja za vrijeme lockdowna i povlačenje dijela sredstava iz investicijskih fondova u svjetlu nestabilnosti na fi nancijskim tržištima izazvane zdravstvenom krizom.

“Tako su samo u ožujku i travnju, inače ‘sušnim’ mjesecima tijekom kojih se depoziti troše u očekivanju turističke sezone, građani u banke položili tri milijarde kuna. Rast depozita nije znatnije usporila ni slabija turistička sezone, u njezinom su vrhuncu, od lipnja do kolovoza, građani položili u banke nešto više od četiri milijarde kuna, što je ipak za dvije milijarde kuna manje od lanjskog porasta“, rekao je Šošić.

Upravo je pravovremena intervencija HNB-a tijekom ožujka stabilizirala domaće tržište kapitala, smatra Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave, ZB Invest i predsjednik Udruženja investicijskih fondova HGK.

Komentiraj

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *