HRVATI I PREHRANA: Na stolu je sve više ribe – krumpira, kupusa i rajčice od povrća

Prema novom istraživanju predstavljenom na Konferenciji o sigurnosti i kvaliteti hrane u Opatiji, prehrambene navike Hrvata su se značajno promijenile u posljednjih deset godina.

Hrvati sada konzumiraju više ribe, posebno oradu, brancina i tunu, čak dva do pet puta više nego prije. Međutim, konzumacija lignji i srdela je smanjena. Što se tiče školjkaša i ostalih mekušaca, konzumacija je povećana za oko 20 posto, prema riječima Darje Sokolić, ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Konzervirana tuna jede se tri puta više, ali i dalje je to manje u odnosu na druge europske zemlje, piše Danas.hr. Batat postaje sve popularniji, ali krumpir ostaje dominantan na većini tanjura. Juha je uobičajena, a muškarci preferiraju svinjetinu, dok žene preferiraju piletinu. Potražnja za puretinom raste, kao i upotreba maslinovog ulja.

Prema Martini Pavlić, magistri nutricionizma i članici tima za provođenje istraživanja, konzumacija kruha je neznatno opala, za otprilike 12 posto. S druge strane, konzumacija orašastih plodova i sušenog voća je porasla, što može biti rezultat trenda zdravih grickalica.

Kupus i rajčice su najpopularnije povrće, dok su jabuke i grožđe najpopularnije voće. Međutim, konzumacija kolača i slastica je porasla za 22 posto, a povećana je i konzumacija jakih alkoholnih pića, posebno rakije.

Iako je šećer veliki problem, Hrvatska je među tri najgore europske zemlje po potrošnji soli, zajedno s Mađarskom i Turskom. Preporučena dnevna doza soli je 5 grama, ali Hrvati konzumiraju čak 12 grama na dan.

Iako je 96 posto populacije svjesno štetnosti soli, konkretne promjene se ne događaju. Samo dva tjedna bez soli su dovoljna za reprogramiranje okusa, ali Hrvatima je uglavnom loše od visokih cijena hrane.

Cijene hrane u Hrvatskoj su tri puta veće nego u Europskoj uniji, prema Draganu Kovačeviću, potpredsjedniku Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam. Razlog je nedovoljna proizvodnja hrane i velika ovisnost o uvozu. Zbog toga hrvatska kućanstva za hranu i piće izdvajaju oko 30 posto kućnog budžeta, što je dvostruko više od europskog prosjeka.