HRVATA SVE MANJE: Može li nešto promijeniti strateški dokument?

Ministri, državni tajnici i stručnjaci za demografiju okupili su se na 8. sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković.

Izvor: Media servis

Ponovno se moglo čuti da nam je populacija sve starija, a rođene djece je sve manje. Isticala se uloga starijih sugrađana u društvu, povezivanje s dijasporom i potreba boljeg povezivanja obrazovnog sustava s tržištem rada. Sve bi to trebao riješiti predstavljeni strateški dokument koji je od danas u javnom savjetovanju.

Brojke su neumoljive, a one kažu da je Hrvatsku u proteklim godinama napustilo nekoliko stotina tisuća Hrvatica i Hrvata. Razlog nije bio samo financijske naravi. Nisu to bili ni samo bolji radni uvjeti i odnos poslodavaca prema radnicima. Razlozi leže i u korupciji, nekažnjenim aferama, nepotizmu i općenito stanju društva i politike koji nagrađuju podobne, a ne sposobne. Premijer je pak uvjeren da će preokrenuti trendove.
“Moramo zaustaviti negativne trendove i onda malo po malo ih nastojati kombinacijom različitih politika i demografskih mjera i migracijskom politikom i stambenom politikom i jačanjem standarda, a prije svega, uvjeren sam u to, društvenim optimizmom dovesti u povoljniju situaciju nego što je sada.”

Sjednici je prisustvovala i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica. Istaknula je da demografski problemi muče cijelu Europsku uniju. Pogotovo u kontekstu sve manjeg broja radno sposobnog stanovništva dok istovremeno raste broj onih u mirovini. Nabrojala je alate razvrstane po stupovima, a cilj svega je građanima odaslati poruku…

“(…) Da nije potrebno birati između djece i tržišta rada. Kroz drugi stup koji se tiče mladih, cilj nam je opremiti mlade pravom kombinacijom vještina, znanja, sposobnosti potrebnih za tržište rada i za uspješnost zelene i digitalne tranzicije. Kroz treći stup koji se odnosi na starije, svrha nam je osnažiti njihovu ulogu u društvu i prebaciti narativ i akciju sa starenja na dugovječnost. Posljednjim stupom, koji se odnosi na legalne migrante, ambicija je nadopuniti tržište rada talentima iz trećih zemalja.”

Ministar rada Marin Piletić naglasio je, među ostalim, uvođenje cjelodnevne nastave, besplatne obroke u školama i ograničavanje ugovora o radu na određeno kao mjere kojima žele revitalizirati demografsku sliku.

“Sigurnost radnog mjesta je također jedan od temeljnih postulata ove vlade na način da limitiramo ugovore na određeno i zbog toga smo ponovno donijeli i kroz izmjene Zakona o radu, limit tri ugovora na tri godine. Nema više prekarnih ugovora.”

Državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić tvrdi da su ovim dokumentom…

“(…) Postavili ciljani temelj za izradu svih budućih planova i politika u području obiteljskih politika, u području migracija kao novog izazova današnjeg doba, zdravstenih politika i, ono što nam je ključno, obrazovanje i povezivanje tržišta rada.”

Svi navedeni strategiju vide kao jasan izraz političke volje. No, nje osjetno nedostaje na lokalnoj razini, konstatirao je demograf Anđelko Akrap problematizirajući odnos lokalnih čelnika prema demografskom padu.

“Slušajući i obilazeći po županijama stekao sam dojam da neki ljudi koji obnašaju dužnost uopće ne razumiju tu problematiku i misle da će im to vlada rješavati. Ne. Oni su dužni to poticati. Oni su dužni stvoriti ozračje da se preokrenu trendovi. Lokalne zajednice nažalost misle da će njima to sve država riješiti.”

​Hoće li ovaj strateški dokument doista dovesti do demografskih preokreta ili će ostati popis lijepih želja i ideja? Konačnu ocjenu trebali bismo imati 2033. jer su planovi osmišljeni za desetogodišnji period.