HRANA SVE SKUPLJA: Dok cijene lete u nebo sve je više gladnih
Nema iskrenije ljubavi od ljubavi prema hrani – reče davno poznati irski dramatičar George Bernard Shaw, vjerojatno i ne sluteći kako će se svijet naći pred uistinu dramatičnim izazovima. Uz to što hrane nedostaje, pa se sve češće govori o za čovječanstvo pogubnoj mogućoj gladi, ta ljudska ljubav prema hrani sa svakim je danom sve skuplja.
Cijene hrane u svijetu doslovno lete u nebo pa se stručnjaci već otvoreno pitaju tko će to moći i kako izdržati. Rastu kontinuirano jedanaesti mjesec zaredom i sada su dostigle najvišu vrijednost u posljednjih sedam godina. Podatci su to Agencije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), koji kažu da je najviše poskupio šećer, čak 60 posto u odnosu prema 2000. godini. Uz žitarice, koje su skuplje 26 posto nego lani, skočile su i cijene mliječnih proizvoda, u prvom redu maslaca i sira, i to za 24,1 posto. Meso je skuplje 5,1 posto.
Naravno da to posebno udara na stanovnike siromašnijih zemalja s niskim plaćama, u kojima dominiraju izdatci za hranu. Odnosi se to i na Hrvatsku, gdje je hrana skuplja nego u mnogim europskim zemljama, a plaća niža. Prema usporedbama, najskuplji su kruh i riba. Zanimljivo je da jedna naša obitelj za hranu troši dvostruko više negoli, primjerice, obitelj iz Irske. Hrvatska je, prema Eurostatu, rekorder po udjelu izdataka za hranu od 28 posto kućnog budžeta.
Europski je prosjek 12 posto, a u razvijenim zemljama i sedam posto. Hrvati za hranu izdvajaju čak 13 posto BDP-a, a lošiji od nas u EU-u su Rumunji, koji na prehranu troše 16 posto BDP-a. Eurostat kaže kako smo u Hrvatskoj u 2019. godini za hranu i bezalkoholna pića izdvojili čak 7,2 milijarde eura.
Raste globalna potražnja za hranom
Naši će stručnjaci reći kako je Hrvatska zemlja koja nikako nije samodostatna u proizvodnji hrane, pa će za nas, kao i mnoge u svijetu, u sljedećim godinama biti još gore, jer bi cijene hrane mogle i podivljati, a s njima će rasti i udio hrane u budžetu svakog hrvatskog građanina. I to ne samo zbog pandemije. Tako Institut za istraživanje međunarodne politike o hrani predviđa ozbiljan pad svjetske poljoprivredne proizvodnje zbog znatnog smanjenja poljoprivrednih površina za određene kulture i globalnog zagrijavanja.
Očekuje se i znatno povećanje proizvodnje biogoriva, što će bitno smanjiti površine za proizvodnju hrane namijenjene prehrani ljudi. Mala je utjeha što je Agencija UN-a iznijela prve procjene roda pšenice za sezonu 2021./22. predvidjevši proizvodnju od 778,8 milijuna tona, što je 0,5 posto više nego u projekciji za 2020. Jer znatno će više rasti globalna potražnja za hranom, posebno u zemljama koje bilježe snažan gospodarski rast. A na cijene hrane uz klimatske promjene, navode stručnjaci, debelo utječu urbanizacija i globalizacija, visoke cijene energije i transporta, ali i rast prihoda stanovništva. U takvoj situaciji visokih cijena hrane uveliko će profitirati zemlje koje izvoze hranu, a njih je čak četiri puta manje od onih koje moraju hranu uvoziti.
Kako izići iz tog začaranog kruga? Može li se i kako zaustaviti rast cijena hrane? Znanstvenici, koji na sve gledaju s više pesimizma, upozoravaju kako je već danas poljoprivreda okupirala čak 40 posto kopnene površine svijeta i da je odgovorna za četvrtinu zagađenja atmosfere stakleničkim plinovima. Najnovija studija o stanju vrsta na svijetu kaže da od biomase svih sisavaca na svijetu čak 96 posto otpada samo na čovjeka i životinje koje si čovjek uzgaja za hranu, a svi ostali sisavci – od medvjeda i kitova do miševa, čine samo četiri posto ukupne mase sisavaca. Već danas ljudi na svijetu ima toliko mnogo da velikom brzinom nestaju i šume i životinje.
Glad je najbolji kuhar
Da bi osigurao hranu za sebe, čovjek je sudionik pomora svih mogućih vrsta kakav se ne pamti u povijesti Zemlje. Ljudi će biti sve više, hrana će biti sve skuplja, a trebat će je sve više. Stručnjaci kažu godine 2050. čak i 56 posto više nego danas. Hranu će trebati štedjeti. Oko 60 posto bacimo je kod kuće. Na godišnjoj razini to je 923 milijuna tona. Slikovito, mogli bismo napuniti 23 milijuna teretnih kamiona, a ako bismo te kamione poredali u kolonu, ona bi bila dovoljno duga da omota Zemlju sedam puta! Ali nije dovoljno samo štedjeti, nego valja ispitati kako se može poboljšati globalni prehrambeni sustav.
Priprema se i summit UN-ovih prehrambenih sustava kako bi se hitno pokrenule nove akcije za preobrazbu načina na koji svijet proizvodi i konzumira hranu. Uključuje to povećanje investicija za istraživanja u poljoprivredi, ali i dovođenje problematike poljoprivrede i hrane na dnevni red nacionalnih i međunarodnih politika. Valjalo bi pomoći zemljama u razvoju kako bi povećale investicije u ruralnu infrastrukturu i kako bi smanjile ograničenja u pristupu sjemenu, gnojivu i gorivu.
One pak razvijene valjalo bi natjerati da uklone sve trgovinske prepreke i ograničenja na uvoz hrane. A sve s ciljem nižih cijena hrane i u konačnici smanjenja globalne gladi. Jer, kako je rekao Ksenofont, filozof i književnik, još u 4. stoljeću prije Krista: “Glad je najbolji kuhar.”