HITNA MEDICINA: Prvi bedem obrane od zaraze potvrdila svoju izdržljivost
Gotovo 400 sudionika iz Hrvatske i inozemstva okupilo se u Vodicama, na 6. Kongresu hitne medicine, prvom nakon pune četiri godine, od kojih su dvije pandemijske bile golemi izazov kako za organizaciju ovakvih skupova, tako i za hitnu medicinu, koja je bila prvi bedem obrane od širenja zaraze.
Kongres je organiziralo Hrvatsko društvo za hitnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, a predsjednica prof. prim. dr. sc. Višnja Nesek Adam dr. med. spec. pozdravljajući prisutne kazala je da usprkos svim turbulencijama koje je uzrokovao Covid-19, danas se s ponosom može reći da je hitna medicinska služba uspješno odolijevala svim iskušenjima.
“Hitna medicina je svakodnevno pokazivala svoju snagu i sposobnost, kako brze prilagodbe i organizacije, tako i kad je riječ o učinkovitom zbrinjavanju svih hitnih bolesnika. Epidemija je na taj način, po tko zna koji put, podsjetila na neosporivu važnost naše profesije i ove djelatnosti kao prvog i najvažnijeg segmenta u zbrinjavanju hitnih bolesnika. Svjesni čitavog niza materijalnih, tjelesnih i mentalnih poteškoća koje su se već pojavile ili će se tek pojaviti kao posljedica ere Covida, rezultati koje smo postigli u tim uvjetima potvrdili su da smo sposobni živjeti i raditi u okolnostima tzv. novog normalnog zato što problemima pristupamo profesionalno, stručno i, što je najvažnije, sa srcem. Naravno, zdravstveni smo djelatnici i znamo da rat s pandemijom još nije završen, ali ovaj predah koji imamo zahvaljujući znanstvenim otkrićima i medicini budi nadu da ni taj konačni obračun i kraj nije daleko”, rekla je prof. Nesek Adam.
Otvarajući Kongres hitne medicine prof. Nesek Adam pohvalila je sve profesionalce u djelatnosti hitne medicine koji su liječili COVID-19 bolesnike, ali i sve ostale pacijente s hitnim stanjima. Iako navikli na stresne situacije i rad u otežanim uvjetima, rekla je, profesionalci u hitnoj medicini bili su tijekom pandemije suočeni s dotad neviđenom situacijom u kojoj su svojim stručnim i požrtvovnim radom pridonijeli što boljim ishodima kod svih hitnih bolesnika.
O zainteresiranosti djelatnika hitne medicine za ovakve stručne skupove, koji su način da se dijeli i unapređuje znanje, puno govori to što je na kongres pristiglo više od 100 stručnih i znanstvenih radova koji su pokrili razne aspekte hitne medicine. Velik interes za edukaciju pokazali su i studenti medicine te mladi liječnici koji su hitnu medicinu izabrali za svoju specijalizaciju. Kao znak potpore njihovoj želji za znanjem studentima medicine omogućeno je da na kongresu sudjeluju bez plaćanja kotizacije.
Na kongresu je istaknuto da neovisno o izvanrednim okolnostima koje je nametnula pandemija, hitnu medicinu treba jačati, kako kroz povećanje kvalitete uvjeta rada, tako i kroz povećanje broja ljudi koji rade u toj zahtjevnoj i izazovnoj grani medicine. Uvođenjem specijalizacije iz hitne medicine te brojnih nacionalnih edukacijskih programa nedvojbeno je povećana kvaliteta zbrinjavanja i liječenja bolesnika, i s time je potrebno nastaviti, zaključeno je na 6. Kongresu hitne medicine.