HAMBURG: Luka iz koje je 400.000 Hrvata otišlo u „novi svijet“

Hamburška luka slavi rođendan. Ona je odigrala važnu ulogu u procesu iseljavanja Hrvata u prekooceanske zemlje. Zemlja partner na ovogodišnjoj rođendanskoj proslavi Hamburger Hafena je upravo Hrvatska.

„Ovdje sam blizu, a sasvim daleko.

Još ćutim tiho, i duboko glasno.

I šutim, a tako bih ljudima rek‘o:

O Dome, kako te ljubim strasno.”

U hamburškom kvartu Altona, samo nekoliko koraka od čuvenog „Altonskog balkona” (Altonaer Balkon), vidikovca s kojeg se pruža spektakularan pogled na Hamburšku luku, pomalo skriven između drveća i zelenila, nalazi se jedan spomenik posvećen iseljenicima. Ljudima koji su u 19. i 20. stoljeću upravo s tog mjesta krenuli u „novi svijet” – u potrazi za novim, boljim životom.

Oko 1900. Hamburg je bio jedna od pet najvažnijih iseljeničkih luka u Europi. Iz tog grada su odlazili uglavnom ljudi s jugoistoka i istoka Europe. Njihov cilj je uglavnom bio SAD. Između 1850. i 1934. kroz Hamburšku je luku prošlo oko pet milijuna iseljenika.

Među njima je bilo i oko 400.000 hrvatskih iseljenika. To je podatak koji stoji na ploči pored spomenika, na kojoj su uklesani i stihovi (s početka ovog teksta) iz jedne pjesma Požežanina Željka Muljevića. Na hrvatskom i njemačkom jeziku.

„Iz Hamburga se tada moglo jeftinije otići u Ameriku nego iz nekih bližih luka na jugu, poput Trsta ili Rijeke”, priča za Deutsche Welle Kristijan Tušek, generalni konzul Republike Hrvatske u Hamburgu.

„To je zapravo mali kuriozitet. U to vrijeme naime nije bilo baš lako doći s područja tadašnje monarhije u Hamburg. To je bio pravi pothvat, a nije bilo ni jeftino doći ovamo. No, i bez obzira na te dodatne troškove na putu do Hamburga, ova je ruta bila jeftinija prema Americi nego linija iz Rijeke ili Trsta.”

Rođendan Hamburške luke

Ovaj vikend Luka Hamburg slavi svoj 833. rođendan. Zemlja partner 2022. je Hrvatska. Duga maritimna tradicija je ono što Hamburg povezuje s Hrvatskom, Luka Hamburg surađuje sa Splitskom trajektnom lukom, a tu su i brojni Hrvati koji žive u hanzeatskom gradu. Nakon dvogodišnje pauze zbog pandemijskih mjera, Hamburška luka je organizirala veliku proslavu, na kojoj očekuje oko 1,5 milijuna posjetitelja.

„To je najveća lučka fešta na svijetu”, kaže nam hamburšku senator Michael Westhagemann, koji je s hrvatskim veleposlanikom u Njemačkoj, Gordanom Bakotom, i otvorio ovogodišnju rođendansku zabavu:

„Mi u Hamburgu kažemo da je naš grad vrata svijeta. To je tradicija povezana s našom lukom. Mi smo otvoren grad. Ljudi preko Hamburga mogu otići u bilo koji dio svijeta. Ali se mogu i vratiti. U 19. i 20. stoljeću su brojni ljudi preko naše luke, ali i preko luke u Bremerhavenu otišli uglavnom u SAD. Uglavnom ljudi s istoka i jugoistoka Europe. To je dio naše povijesti koju možete vidjeti na svakom kutku u Hamburškoj luci.”

A važan dio te povijesti su upravo migracije. Sredinom 19. stoljeća i mnogi su Nijemci napuštali svoju domovinu, uglavnom iz političkih razloga nakon propasti revolucije iz 1848. Kako je napredovala industrijalizacija, glavni motiv su bili socijalni i ekonomski problemi. Na vrhuncu iseljeničkog vala, brodarska kompanija Hapag je 1913. samo iz Hamburške luke u Ameriku prevezla 192.733 iseljenika.

„Migranti u tranzitu”

Većinom su to bili takozvani „migranti u tranzitu”. Iseljenici s istoka i jugoistoka Europe, koji su prema Hamburgu putovali najčešće vlakom. Na ukrcavanje na brod prema „novom svijetu” su morali čekati i po nekoliko tjedana. Spretni hamburški poslovni ljudi poput brodara Alberta Ballina u tome su vidjeli poslovnu priliku. Ballin je dao izgraditi „iseljeničke hale”, u kojima su migranti spavali. To je bio pravi mali grad u velikom gradu, s vlastitim dućanima, sinagogama, crkvama, restoranima.

Hamburg je i danas grad doseljenika, milijunska metropola u kojoj živi i desetak tisuća Hrvata, a na cijelom sjeveru Njemačke oko 30 tisuća. Mnogi su uključeni u organizaciju „Kroatien Festivala” koji se održava u sklopu proslave obljetnice Hamburške luke:

„Na proslavi rođendana Hamburške luke nastupa i nekoliko hrvatskih kulturno-umjetničkih društava, koji nas upoznaju s tradicijom te zemlje. I to obogaćuje svaki grad, ne samo Hamburg. Ja potječem iz Sjeverne Rajne-Vestfalije, i tamo postoji velika hrvatska zajednica. Važno je tu tradiciju i pokazati, kako bi se možda neke posjetitelje motiviralo da i sami posjete Hrvatsku”, kaže hamburški senator Westhagemann.

Na hrvatskim štandovima se za to vrijeme diskutira o aktualnim temama, posjetitelji kušaju vina i razne delikatese, na štandu Hrvatske turističke zajednice pokušavaju motivirati i sjeverne, maritimne Nijemce da upoznaju Jadran. Jednog su gosta već uvjerili u ljepote Hrvatske: senator Westhagemann nam otkriva da će iduće ljeto po prvi put godišnji odmor provesti na Jadranu.

Jaki pljusak i tipično hamburško (ne)vrijeme povremeno prekidaju program. Ali i u malim šatorima u kojima su se posjetitelji sklonili od hladne hamburške kiše, uz čašu vina pričaju i o jednoj od najvažnijih tema današnje Hrvatske – iseljavanje. I o tome kako bolje iskoristite potencijale brojnih uspješnih migranata u Njemačkoj.

Iseljavanje i povratak

„Iseljavanje je uvijek pozitivno ako su ljudi otišli u svijet radi stjecanja novih iskustava, ali još uvijek imaju želju vratiti se u domovinu. Mi podržavamo razmjenu iskustava, pozitivno je kad ljudi žele upoznati nove kulture i nove zemlje, ali važno je isto tako da se ljudi vrate i ta svoja iskustva ugrade u društva iz kojeg potječu”, kaže hamburški konzul Tušek.

A na razmišljanje potiče i sama lokacija održavanja „Kroatien Festivala”. Slučajno ili ne, to je čuveni Kehrwiederspitze u Hamburškoj luci. Mjesto odakle su djevojke, supruge i majke ispraćale u svijet svoje momke, muževe i sinove, mornare i iseljenike. „Kehr wieder” na njemačkom znači „vrati se natrag”. U prenesenom značenju bi se moglo reći da svaki odlazak u svijet kad-tad uključuje i povratak doma.