GUVERNER VUJČIĆ: Mjere Vlade sve su manje potrebne, a kamate neće pasti prije ljeta

Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je na N1 televiziji i među ostalim govorio o mjerama Vlade, inflaciji, cijenama hrane i kamatama.

“Ne očekujem da će se nešto događati s kamatnim stopama. Digli smo ih na četiri posto i trenutno ih držimo na toj razini, to je dovoljno restriktivno da se proces dezinflacije nastavi. Očekujemo da će se postupno inflacija nastaviti smanjivati, kad dođemo u situaciju da možemo razgovarati o smanjenju kamatnih stopa, kad budemo sigurni da je taj proces stabilan. Mislim da treba još pričekati malo i vidjeti podatke o tržištu rada u Eurozoni. Smanjenje kamata ne očekujem prije ljeta”, rekao je za N1.

Pojasnio je i zašto je u Hrvatskoj inflacija viša nego u nekim drugim zemljama: “Jedno je kako se gleda ta stopa inflacije. Hrvatska do danas osim Slovenije ima najnižu stopu kumulativne inflacije. U zemljama s nižim standardom udio hrane i energije u košarici je bio viši, a kako je to najviše doprinosilo inflaciji, onda je i inflacija viša.

U Hrvatskoj dodatni pritisak na inflaciju u ljeto bio je rast cijena usluga u turizmu i to je doprinijelo rastu višem nego u drugim zemljama. Kad rastu cijene posebnih usluga, koje razlikuju Hrvatsku od drugih zemalja, onda se na neki način poboljšavaju uvjeti trgovine za Hrvatsku, raste cijena izvoznih proizvoda.”

“Mjere Vlade sve manje potrebne”

Što se tiče cijena hrane, Vujčić je rekao da one rastu i dalje, ali po nižim stopama nego prije. Dodao je i da su mjere Vlade sve manje potrebne jer su cijene energije značajno pale.

Istaknuo je i da ne predviđa dodatni rast kamatnih stopa u 2024. niti veliku promjenu trendova. Na pitanje bi li nam bilo bolje da nismo prešli na euro, Vujčić je rekao:

“Mislim da je neupitno da je puno bolje da smo u Eurozoni. Ljudi ne vide što bi bilo da nije bilo eura, a to se jasno može vidjeti kakve su kamatne stope i inflacija u zemljama EU-a koje nisu u Eurozoni poput Mađarske i Poljske, gdje su i kamatne stope više kao i inflacija. Hrvatskoj je svakako bolje da je ušla u Eurozonu.”

I na kraju razgovora osvrnuo se na kunu i koliko ih je još ostalo u opticaju:

“Daleko najveći dio procesa je gotov, 85 posto novčanica je zamijenjeno. Veliki dio koji je ostao izvan HNB-a su kovanice, ali bojim se da to nećemo ni vidjeti, da će se najveći dio kovanica vratiti. One vrijede tri godine, ali ne očekujem da će se novac vraćati. Preuzete kovanicečuvamo, a nakon tri godine, kad ih se neće moći zamijeniti za euro, kad gube status novca, prodat ćemo ih kao sirovinu.”