GRADSKA SKUPŠTINA: Nije usvojeno izvješće o proračunu – Zagreb u minusu 772,5 milijuna
Zastupnici u Gradskoj skupštini Grada Zagreba s 30 glasova protiv nisu usvojili godišnji izvještaj o proračunu za prošlu godinu.
Izvor: Media servis
Uoči glasanja, zastupnica Dina Vasić upotrijebila je citat iz zagrebačkog filma.
”Mislim da je ovo ona dobra prilika za tebe. Ženska nije najmlađa, ali je dobro uščuvana. Gradonačelniče nažalost dobili ste ženu koja nije uščuvana, a kojoj ni botox ne bi pomogao. Nema novca, teško ova naša ženska nalazi sponzore, živi ina lažnoj slavi, a na svima nama je da ju malo revitaliziramo da nam poživi još godina. Sretno nam bilo”.Zastupnik Renato Petek rekao je je teško podržati ovakvo izvješće, a izrazi je nadu za buduće proračune.
”Nadam se da će bolje planiranje sljedećeg proračuna i izvješća koja će uslijediti ipak pokazat da se može drugačije upravljati, preciznije planirati, da se može utrošiti sredstva baš kako su bila namjenski, ako će trebati ići na rebalans ili više rebalansa da će se ići”.
Pročelnica Gradskog ureda za financije Grada Zagreba Daniela Juroš Pećnik na sjednici Skupštine predstavila je detalje iz godišnjeg izvještaja o izvršenju gradskog proračuna za prošlu godinu.
Naglasila je da su izvanredne okolnosti kao što su pandemija i potres značajno utjecali na smanjenje prihodovne strane i rast rashoda.
“Neovisno o svim tim izvanrednim okolnostima treba reći da preneseni negativni rezultat poslovanja iz prethodnog razdoblja, koji je iz godine u u godinu bio sve veći, a prvi put je zabilježen 2007. godine je ukazivao na neodrživost ovakve proračunske potrošnje”.
”Grad je bio i u obavezi prilagoditi svoju potrošnju, što nije učinjeno”, naglasila je pročelnica i navela primjer da je za mjeru roditelja odgojitelja u prošloj godini isplaćeno 70 milijuna kuna više nego 2019 i 150 milijuna kuna više nego 2018. godine.
“Razlika između prihoda i rashoda u 2020. godini je iznosi 772,5 milijuna kuna manje. Grad je s osnove prihoda i rashoda bio u manjku 772,5 milijuna kuna”. Postavlja se pitanje kako je Grad uopće mogao isplaćivati te naknade ili plaće radnicima ili obaveze prema dobavljačima.”To je bilo moguće zbog toga što nam je država dala beskamatnu pozajmicu od 429 milijuna kuna, što se Grad za kapitalne investicije zadužio za 313 milijuna kuna i što je 593 milijuna kuna rashoda iz 2020. prolongirano na plaćanje na 2021. godinu”.
Juroš Pećnik je izjavila i da je u Gradskom uredu za financije u tijeku detaljna analiza kako ostvariti zacrtane uštede.
”Očekujemo uz ove uštede, uz refundaciju sredstava iz Fonda solidarnosti do kraja godine, uz dugoročni investicijski kredit koji je planiran proračunom od 320 milijuna kuna i koji mislimo realizirati do kraja godine i uz kratkoročnu pozajmicu u iznosu od 400 milijuna kuna da bi sve navedeno moglo rezultirati smanjenjem pritiska na likvidnost proračuna za ovu godinu”.