GORAN MARIĆ: Oglasit ćemo za prodaju i vilu na Šalati u kojoj je stanovao Stjepan Mesić
Ministarstvo državne imovine objavilo je natječaj za prodaju 44 nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske. U ponudi su od najskuplje nekretnine u Kostreni, s početnom cijenom od 23 milijuna kuna, pa do oranice u Mošćenici s početnom cijenom od 3.200 kuna. Rok za podnošenje ponuda je 1. rujna, a sve nekretnine se prodaju u zatečenom stanju po principu “viđeno-kupljeno”.
Razgovarala: Vlatka Koren
Najnovija objava dio je ambicioznog plana privatizacije državne imovine. Resorni ministar Goran Marić u razgovoru za Media servis uvjerava da će obveze i rokovi biti ispoštivani.
“Ministarstvo državne imovine je preuzelo proračunsku obvezu ostvariti milijardu 400 milijuna kuna primitaka u ovoj godini što će svakako i izvršiti kako se ne bi moralo zaduživati i povećvati javni dug. Sukladno tome, oglašavamo prodaju zemljišta, nekretnina, stanova, poslovnih prostora, a prije svega onih koji su zapušteni i koje će prodajom aktivirati novi vlasnici” kaže Marić.
Na prodaju su i pojedine vile koje nisu u upotrebi i godinama stoje zapuštene, poput vile Izvor na Plitvičkim jezerima, u Dubrovniku i sada oglašene vile u Kostreni. Marić je za MS potvrdio da ista sudbina čeka donedavno sjedište ureda bivšeg šefa države Stjepana Mesića na zagrebačkoj Šalati.
“Oglasit ćemo i bivšu vilu u kojoj je stanovao bivši predsjednik isto tako u Zagrebu, kao i mnoge druge nekretnine od kojih država ima samo štetu jer propadaju, imamo troškove investicijskog održavanja, a koristi nikakve” kaže Marić.
Natječaji su u tijeku za neke vojarne, posljednji za one na Visu i u Stubičkoj Slatini. Tek nakon podrobne analize, u prodaju će i ozbiljnije nekretnine, a onda i nešto veći, 10-postotni udjeli u trgovačkim društvima. Marić o detaljima ne želi, tek objašnjava.
“Ali ozbiljniju prodaju ne možemo najavljivati, jer takve prodaje se ne najavljuju. One dovode do špekulativnih aktivnosti kojima se utječe na smanjenje tržišne cijena, a na taj način smanjiti i do 30 posto, i sve to bude na štetu državnog proračuna, a što si ne možemo dopustiti” kaže Marić.
Dok iz poslovnih krugova stižu prijedlozi ubrzanja dokapitalizacije Petrokemije, Marić ponavlja, cilj je trajni opstanak i redovita proizvodnja u Kutini.
“U fazi je realizacija toga procesa. Iskaz javnog interesa je objavljen i sad slijedi iskaz obvezujućih ponuda i mi vjerujemo u uspjeh dokapitalizacije Petrokemije” uvjeren je Marić.
Hoće li, pak, gubitak HPB-a od gotovo 65 milijuna kuna u prvom dijelu godine zbog izloženosti Agrokoru presuditi planovima dokapitalizacije? Marić nije rekao, no jasan je kad je riječ o odgovornosti uprave banke.
“Gubitak u HNB nije zbog nedostatka kapitala već nedostatka stručnog, profesionalnog i odgovornog ponašanja uprave. Očito je tamo zakazao upravljački mehanizam i to je razlog gubitka. Držim da u svim društvima gdje se loše upravljalo, treba promijeniti Upravu, a HPB je primjer toga” kaže Marić.
Ima između 49 strateških društava i svjetlih primjera, dodaje Marić. Da državne tvrtke mogu poslovati bolje i pozitivno pokazuje, kaže, da su generalno samo 2013. ukupno imale manjak milijardu kuna, a sve poslije toga nekoliko milijardi dobiti. Ali je to od tvrtke do tvrtke, zaključuje. U tijeku su natječaji za nove uprave u nizu poduzeća – HŽ Cargo, Putnički prijevoz, Infrastruktura, Hrvatskim cestama, HAC-u i dr. Povjerenstvo u kojem je pet ministara, no ne i Marić, Vladi će predložiti odabrane.
Mandati su u većini društava poput HEP-a, istekli još prije godinu dana, a sad se novim zakonom kadroviranje, nasljeđeno od bivšeg DUUDI-a i provedbu natječaja, vraća resornim ministrima.