GORAN ALEKSIĆ: Gospodo suci, zaboravite na “propast” lopova, brinite o opljačkanim građanima

Bez sumnje, čovjek koji je dobio mnoge bitke, koji je izgarao za pokradene građane od strane banaka, posebno kada je riječ o kreditima u švicarcima – Goran Aleksić, bivši saborski zastupnik, još se nije umorio.

Na Facebooku je podsjetio na neke svoje bitke i podmetanje nogu, nerazumijevanje, spletkarenje…

“BITKA ZA NIŠTETNOST CHF UGOVORA

Bitku za ništetnost CHF ugovora vodim od 2015. kada sam tužio Addiko (Hypo) prvom tužbom, kojom sam tražio deklaraciju ništetnosti CHF ugovora alternativno ništetnost promjenjive kamatne stope, gdje mi je temelj za NU bila ništetnost promjenjive kamatne stope, gdje bi uslijed neodredivosti činidbe sud trebao suditi ništetnost ugovora, u skladu s člankom 270. Zakona o obveznim odnosima. Uz to sam naveo i sve neravnoteže nastale zbog primjene ogromnog tečaja CHF te zbog primjene jednakih, a ne različitih anuiteta u otplati kredita, što sam sve vrlo detaljno objasnio u tužbi. Moram reći da je presuda koja je postala pravomoćna u slučaju Sole, gotovo u detalj imala jednaku argumentaciju kao moja tužba. Odmah na prvim ročištima mogao sam vidjeti da NU neće proći na sudu, da ništetnost PKS-a nije dovoljna za sutkinju u mojem predmetu, i da će biti potrebno puno više od toga da se utvrdi ništetnost ugovora.

Sve moje podneske, od tužbe pa nadalje, dijelio sam javno na svojem facebook zidu tako da je svatko mogao vidjeti što sam napisao u tužbi, i što sam napisao u podnescima. I dosad nisam odustao od svojih tužbenih zahtjeva.

U međuvremenu odradio sam konverziju te je konačno u lipnju 2018. utvrđena i ništetnost valutne klauzule CHF, ali je prethodno Ustavni sud ukinuo onu prvu lošu presudu Vrhovnog suda iz 2015. godine.
Baš nakon što je Ustavni sud ukinuo tu lošu presudu iz 2015. sutkinja je odlučila donijeti presudu u mojem predmetu koja je donesena 5.12.2017. Ukratko, presuda se svodi na sljedeće:

1. Odbijen je i moj prvi, i moj alternativni tužbeni zahtjev. Nije suđena niti ništetnost ugovora, niti alternativno ništetnost promjenjive kamatne stope.
2. Obrazloženo je da bi moj ugovor svakako bio ništetan na temelju odluke Ustavnog suda o ukidanju presude VSRH-a, ali to više nije moguće zbog konverzije koju sam u međuvremenu proveo.

Sada je taj moj predmet na odlučivanju na Županijskom sudu u Splitu. Koji čeka vjerujem odluke Vrhovnog suda o tim pitanjima, a da sam na mjestu sutkinje koja vodi moj postupak, čekao bih i ja.
U međuvremenu sam podigao još jednu tužbu kojom tražim isplatu na temelju ništetnog ugovora, alternativno na temelju ništetnosti CHF-a i PKS-a.

Oba moja predmeta su na čekanju, i vjerujem da niti jedna presuda neće biti donesena prije presude Vrhovnog suda o našim pravima nakon konverzije odnosno o ništetnosti temeljnih CHF ugovora, ovisno koja se prije donese.

Dosad sam platio oko 10.000 kuna sudskih troškova, a ako izgubim u potpunosti platit ću samo za odvjetnike banaka još oko 12.000 kuna.

O toj mojoj bitci za NU, razgovarao sam često s ljudima koji su mi bliski, ili su mi bili bliski. I u tim privatnim razgovorima izražavao sam skepsu i nesigurnost u vezi s konačnim utvrđenjem NU, ali sam uglavnom dosta siguran da dio za ništetnost odredaba unatoč konverziji mora biti prihvaćen, zajedno s isplatom. Moja skepsa utemeljena je prije svega na tome da baš nigdje u EU do danas nije definitivno utvrđena na najvišem sudu ništetnost ugovora s valutnom klauzulom CHF. Očekivali smo da će to Poljaci riješiti prošle godine, ali eto, u suce se uvukao neki strah od takvog rješenja.

Neki od tih ljudi koji mi više nisu bliski, koji su me iz meni nepoznatih razloga dijelom čak i zamrzili, znali su po fejsu širiti laži kako sam ja protivnik ništetnosti ugovora. Takve izjave su najobičnije notorne laži, a širitelji su jednostavno napuhali moju skepsu do toga da sam ja protivnik ništetnosti ugovora. Idu čak toliko daleko da kažu da je to moj deal s odvjetnicima, koji tako zarađuju novac. Zamislite, može li biti gluplje i bolesnije izjave od izjave da bi se odvjetnici protivili ništetnosti ugovora, u kojem slučaju i oni zarađuju do 200% više nego za ništetnost odredaba, jer su takvi tužbeni zahtjevi puno veći.

Što se odvjetnika tiče, činjenica je da nisu svi odvjetnici jednako kvalitetni, i činjenica jest da odvjetnici moraju upozoriti svoje klijente na rizike, pa često klijenti i sami odustanu od maksimuma zbog rizika troškova. Kao što možete vidjeti, ja sam već platio 10.000, a možda ću još 12.000 najmanje ako potpuno izgubim postupke koje sam pokrenuo.

Ali, da ne duljim previše, to više ništa nije bitno. Stvar se raspetljava i uskoro ćemo sve znati. Na Vrhovnom sudu moraju odlučiti i o ništetnosti temeljnih CHF ugovora, i o našim pravima nakon konverzije. Te odluke moraju se ŽURNO donijeti. Zbog toga što se te odluke moraju konačno donijeti mi prosvjedujemo u utorak.

Vjerujem da se uopće ne bi postavljalo pitanje ništetnosti ugovora spornim kada bi se radilo o 10 ugovora. Ali, radi se o 125.000 ugovora, i vjerujem da suci imaju strah od pravilne na zakonu utemeljene presude. Boje se što će se dogoditi s monetarnim sustavom.

Gospodo suci, s monetarnim sustavom u slučaju utvrđenja ništetnosti CHF ugovora neće se dogoditi baš ništa. Banke imaju 70 milijardi kuna likvidnosti. Kada bi svima nama odjednom vratile 40 milijardi koje duguju u slučaju ništetnosti ugovora, ostalo bi im 30 milijardi kuna likvidnosti. A neće se dogoditi vraćanje u jednom mahu, nego će se sve to vraćati godinama. Evo, 4 godine nakon kolektivne presude banke su uplatile dosad svega oko 2% onoga što duguju.

Dakle, gospodo suci, zakon u ruke, pravo i pravdu u glavu, i zaboravite na potencijalnu „propast“ lopova!

Počnite razmišljati samo o opljačkanim građanima!”