GONG UPOZORAVA: Govor mržnje jasno je definiran, ali ne i u hrvatskoj praksi
Povodom najavljenog zakona o sprečavanju govoru mržnje na Internetu, GONG smatra da nikako ne treba nekritički posegnuti za kopiranjem njemačkog zakonskog rješenja jer se njemački i hrvatski pravni kontekst i praksa previše razlikuju, kaže se među ostalim u njihovom priopćenju.
Prostor za govor mržnje treba ograničavati provođenjem postojećih zakona, ujednačavanjem sudske prakse te podizanjem kvalitete demokratske kulture, pri čemu posebnu odgovornost snose obrazovni sustav i medijska sfera.
Svako dodatno zakonsko reguliranje i uvođenje preventivnih mjera kontrole sadržaja objavljenih na internetskim stranicama i društvenim mrežama, uključujući širenje tzv. lažnih vijesti (fake news), ujedno nosi i rizik uspostave nekog oblika cenzure i autocenzure. Prije takvih promjena, potrebno je preispitati učinak provedbe postojećih zakona i utvrditi koji se točno cilj želi postići stvaranjem novih propisa.
GONG smatra da nikako ne treba nekritički posegnuti za kopiranjem njemačkog zakonskog rješenja jer se njemački i hrvatski pravni kontekst i praksa previše razlikuju. Učinak novih propisa ne smije biti neselektivno eliminiranje legitimnih sadržaja i stavova iz sfere javne komunikacije. Kritički odnos prema događajima, osobama i vlastima predstavlja legitiman izraz političkih i društvenih stavova i ne može podlijegati ograničenjima slobode govora.
Uostalom, Vijeće Europe operira jasnom definicijom koja navodi kako govor mržnje „podrazumijeva sve oblike izražavanja kojima se šire, raspiruju, potiču ili opravdavaju rasna mržnja, ksenofobija, antisemitizam ili drugi oblici mržnje temeljeni na netoleranciji, uključujući tu i netoleranciju izraženu u obliku agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, te diskriminacija i neprijateljstvo prema manjinama, migrantima i osobama imigrantskog podrijetla“. Ovakav govor, sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava, ne uživa zaštitu kao dio slobode govora.
S druge strane, rasprava o ovoj temi u emisiji HRT-a «Otvoreno» od 16. siječnja pokazuje kako neki akteri javnog života koncept govora mržnje ili ne razumiju ili razumiju, ali žele manipulativno izmijeniti njegov smisao kako bi se smanjila mogućnost kritičkog vrednovanja aktualnih i povijesnih događaja. Upravo ova nastojanja predstavljala bi cenzuru i ograničenje slobode izražavanja, koje su protivne Ustavu i zakonima Republike Hrvatske.