GLOBALNE I LOKALNE PROMJENE: Koliko su opasne za razvoj civilizacije

Stalna na tom svijetu samo mijena jest, reče davno grčki filozof Heraklit, a živimo u svijetu gdje se sve iznimno brzo, što globalno – što lokalno, mijenja. Brzo, učestalo, konstantno…

S druge strane ljudski um djeluje po principu balansa i harmonije, djeluje tako da traži kad god je moguće izbjegavanje uzurpacije i traži povratak u ravnotežu misli koja će donijeti ravnotežu djelovanja. Ljudski mozak ne funkcionira po principu brzih, učestalih i stalnih promjena, posebice ne onih kojima smo „bombardirani“ svakodnevno kao danas. Naši mentalni kapaciteti su na iskušenjima danas više nego ikada ranije u ljudskoj povijesti.

Ljudima je trebalo tisuću godina da se usprave, da postanu misaona bića, promjene su tekle lagano i postupno. S razlogom, jer naš mozak tako lakše prima sve što nam se evolutivno događa. Na žalost danas smo izloženi velikoj količini informacija, znanja, promjena – koje rađaju u nama disbalans i uzurpacije, pa nerijetko i stres. Ljudski um se razvijao stoljećima da bi došao u današnje stanje svijesti, razvoja i poimanja. Razvoj tehnologije i inovacija kojima smo „bombardirani“ svakodnevno – dovode naš um do izazova u kojima se s pravom pitamo – hoćemo li to izdržati – upozorava futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr

Posebice stalne i brze promjene su u gospodarstvu o kojima izravno ovisi ljudska egzistencija.

Prema procjenama globalnih poslovnih konzultanata, društvene i ekonomske promjene koje prolazimo bit će tako snažne, i to nekoliko puta više od industrijskih revolucija koje je doživjela već ljudska povijest. No jesmo li spremni na tu količinu promjena. Prema svim pokazateljima – nismo. Više ne lovimo našu hranu po šumama, ne morao sjekirama na kućnom pragu braniti našu sigurnost, moderna tehnologija omogućila nam je miran i stabilan život u tom pogledu ukoliko imamo novaca da ga sebi i svojima osiguramo. S druge strane mediji digitalnih društvenih zajednica su poremetili naše društvene odnose i do te mjere ih izmijenili da je mnogima teško upoće prihvatiti stvarnost. A mnogi danas poput gen Z i gen Alfa niti ne znaju dobro razlikovati realnost od virtualnosti  – drži futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr

Lars Silberbauer, jedan od čelnih ljudi Nokie ističe često kako su se ljudi u posljednjih pedeset godina toliko promijenili da nitko ne bi očekivao da će se ozlijediti ili pak poginuti zbog mobitela (aludira na brojne pokušaje selfija sa po život opasnih mjesta). Isti stručnjak ističe da upravo zbog mobitela, koji pruža jednu sasvim drugačiju stvarnost, mnogi stradavaju, ali i mnogi doživljavaju promjene za koje nisu spremni u realnosti.

Ubrzana primjena i razvoj AI-a je dodatni poticaj obimnoj količini promjena koje nas prate i čine naš život hektičnim. Tu su i sve izraženije aktivnosti kako ćemo vrlo brzo prijeći na digitalni novac. Mnogi ljudi ne osjećaju da su dio tih promjena nego da su jednostavno gurnuti u kovitlac svega što se događa, što automatski rađa izgubljenost, rađa stanje stresa, obilje nepoznanica kako se s navedenim treba nositi, Prilagodba na promjene je iznimno važna za opstojnost i u navedenom trebamo se čak postaviti i kao kreatori promjena, a ne samo puki dionici. A upravo u tome leži problem, jer lideri koji bi to trebali biti u društvenom, gospodarskom ili političkom smislu ne prate promjene koje nam se zbivaju, mnogi ih čak nisu niti detektirali, da se opravdano postavlja pitanje kako će uopće i kada će reagirati da bi nas mogli voditi k učinkovitom usvajanju rezultata tih promjena – naglašava Sanela Dropulić.

Futurološki gledano prvo moramo definirati kako smo se mi sami postavili spram promjena koje nas „zapljuskuju“ sa svih strana – od posla, društva, obitelji, primarno djece, prijatelja…

Nakon definiranja onoga što nam promjene uzrokuju trebamo defiirati zbog čega smo „zakopani“ u prošlosti ili pak sadašnjosti da ne idemo naprijed. Je li to strah, nevoljkost učenja, svladavanja novih vještina i znanja, previše informacija, mala potreba za njima…Mnogi su danas u stanju takozvane kognitivna disonanca, a da toga nisu niti svjesni. A ona je svojevrsno mentalno stanje u kojem osoba istovremeno doživljava više iskustava koja se ne podudaraju.Ta neusklađenost može donijeti popriličnu uzurpaciju i nas kao društvenog bića, kao i naših odnosa. A stalne promjene oko nas upravo to uzrokuju kod mnogih u hrvatskom društvu, često da toga nisu niti svjesni – zaključuje Sanela Dropulić.