GLAD PRIJETI SVIJETU: Čovječanstvo će preživjeti ako postanemo kukcožderi!

Kada je riječ o strahu glad je pri samom vrhu po svim istraživanjima. Ljudi se boje gladi, a da imaju razloga neprestano ih se bombardira zastrašujućim podacima. Već do kraja ove godine broj gladnih u svijetu mogao bi porasti za čak 250 milijuna ljudi.

Piše: Milivoj Pašiček

Užasavajući je podatak, s kojim se slažu znanstvenici različitih profila, kako će do kraja 2050. zbog gladi svijet biti suočen sa čak 700 milijuna izbjeglica, a u svijetu će biti novih 2,5 milijarde gladnih usta. Za potrebe devet milijardi ljudi koliko će ih na planetu biti 2050. trebat će proizvesti dvostruko više hrane nego što se danas proizvodi. K tome već se danas čak 50 posto svjetskog stanovništva prehranjuje rižom kao osnovnom prehrambenom namirnicom. Neki nažalost nemaju niti riže, pa ubija podatak da svakoga dana u svijetu od gladi umire 20 tisuća ljudi. A da je glad najbolji kuhar, reče još davno grčki filozof i književnik Ksenofont, pa tako kuha migracije, proizvodi izbjeglice, ratove…

Sve je pak vezano uz trbuh o kojem je naš političar i publicist Frano Supilo rekao: “Najveći politički činilac na svijetu je trbuh. To je mašina koja sve pokreće”. Valjda su se baš zbog te mašine udružili znanstvenici koji već dugo tvrde da čovječanstvo jedino mugu spasiti kukci! U svijetu već danas na dnevnoj bazi kukce konzumira dvije milijarde ljudi. Skoro su svi kukci jestivi, a čovječanstvu je na raspolaganju, tvrde znanstvenici, čak 2.111 vrsti kukaca koji se koriste u prehrani ljudi.

Zato nije čudno što su neki dan države članice EU-a postigle dogovor da se ličinke brašnara može označavati kao “inovativnu hranu” koja je sigurna za jelo, objavila je u utorak Europska komisija. Kukce se može koristiti za burgere, proteinske shakeove i kekse. Komisija navodi da u ovom trenutku postoji još 11 zahtjeva za korištenjem kukaca za “novu hranu” u EU-u i razmotrit će ih Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA).
Ističući da je ovo prvi put da je neki kukac odobren za hranu u EU-u, Komisija napominje da se u nekim državama članicama već i prije moglo konzumirati kukce.

VEĆ JEDEMO KUKCE A DA NE ZNAMO

Preživjet ćemo jedući kukce, razne insekte i biljke! Čekaju nas zrikavci i cvrčci na lešo, brudet i gulaš, pohani i prženi, rezanci od njihova brašna, pljeskavice… A da se i ne trebamo previse čuditi valja reći kako se kukci kao hrana spominju još u zapisima drevbih Rimljana i Grka, ali i u Novom Zavjetu. I naš megapopularni kuhar Ivan Pažanin pripremio je jednu degustaciju s kukcima na Agronomskom fakultetu gdje je pripremio rižoto s kozicama, brašnom od cvrčaka i dehidriranim crvima. Svi koji su jeli ostali su živi. Preživjeli su oni koji su u jednom našem trgovačkom lancu kupili i iskušali “specijalitete” poput proteinskog snacka s kukcima, hrskavih cvrčaka sa začinima ili, pak, cvrčaka prelivenih čokoladom.

No, prodaja je brzo obustavljena, bila je ilegalna, jer u Hrvatskoj još uvijek insekti nisu legalna hrana za konzumaciju, kao što je to slučaj u nekim europskim i zemljama svijeta poput Nizozemske, Danske, Velike Britanije, Kanade, Australije… Kukci su standardna delicija u Aziji, a zanimljiv je podatak da je u jugoistočnoj Aziji od 150 do 200 vrsta kukaca već zamjena za rižu. I ono što će nas iznenaditi, a neke i šokirati – posredno godišnje svatko od nas konzumira 500 grama kukaca, bilo putem žitarica u brašnu, crva u trešnjama i slično. Bo, utješno zvuči što nutricionisti kažu da kukci imaju

više željeza nego špinat, više kalcija nego mlijeko, a i dvostruko više proteina od govedine i piletine… Bogatiji su vitaminom B12 od lososa, imaju i devet puta više omega masnih kiselina od divljeg lososa… Primjera radi, gusjenica od 100 grama sadrži 335 posto minimalne potrebne dnevne doze željeza! Općenito je nutritivni značaj kukaca da imaju visoki udio proteina, masti, vlakana, minerala, vitamina te veliku energetsku vrijednost. Lako su probavljivi, imaju puno esencijalnih aminokiselina, neusporedivo su bolji izvor omega 3 masnih kiselina i vitamina B12 od lososa, sadrže bakar, cink, selen, magnezij, kalcij, željezo…

CVRČCI, MRAVI I SKAKAVCI U KOBASICAMA I SLADOLEDU

Kako bi se riješio problem gladi i FAO – Svjetska poljoprivredna organizacija naručila je studiju o korištenju kukaca u prehrani stanovništva. I tako bismo uskoro svi mogli postati kukcožderi, jer FAO kaže kako je prehrana kukcima održiva, s niskim utjecajem na okoliš, a doprinosi sigurnosti hrane i zdravog života za sadašnje i buduće naraštaje, pristupačna, sigurna i zdrava. Navode se i konkretni podaci po kojima je kilogram kukuca iskoristiv 80 posto, a kod goveda je to samo 40, a kod svinja i peradi 55 posto. Govedo mora pojesti 10 kilograma hrane za prinos od jednog kilograma, a kukci su 12 puta učinkovitiji kao proizvođači proteina. Konvencionalna poljoprivreda konzumira 70 posto vode u svijetu, čak 22.000 litara po govedu, a kukac tek 8,33 litre.

Kukci brže rastu i svoju hranu brže pretvaraju u bjelančevine. Od čvrste mase tijela kukaca na bjelančevine otpada između 35 i 60 posto, a kodod cvrčaka čak 77 posto. Ne sadrže nimalo ugljikohidrata, imaju jako malo masti, a to znači i jako malo kolesterina, a bogati su vitaminima, mineralima i rijetkim elementima. Istraživanje na Sveučilištu u Queenslandu pokazalo je da se crvi, žohari i drugi kukci mogu koristiti kao zamjena ili dodatak postojećim izvorima proteina kod ljudi. A proteini koje ljudi mogu dobiti iz kukaca mogu zadovoljiti potrebe cijelog čovječanstva. Stoga u svijetu rastu farme kukaca, a leptiri, kornjaši, skakavci, cvrčci, mravi, termiti… nude se kao specijaliteti čak i u kobasicama i sladoledu. Sve su popularnije i kuharice s kukcima. No Hrvati još nisu kukcožderi, iako se ne zna što nosi budućnost, jer se očekuje i donošenje nove regulative EU o pristupu toj vrsti hrane.