GEOPOLITIKA NA ARKTIKU: Američki potpredsjednik J.D. Vance u ledu Grenlanda

Američki dužnosnici ponovno dolaze u posjet Grenlandu – na veliko nezadovoljstvo Grenlanđana, koji to vide kao „provokaciju“. Jer, nitko ih nije pozvao. Na iznenađenje mnogih stiže i potpredsjednik J.D. Vance.

Posjet visokih američkih dužnosnika Grenlandu danima je bio na meti kritika. Sada su se planovi delegacije promijenili – pa su se, barem na danskoj strani, donekle smirile tenzije. Umjesto obilaska povijesnih mjesta i utrke psećih zaprega, na programu je sada samo posjet američkoj vojnoj bazi.

Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen izjavio je u srijedu da je „vrlo pozitivno“ što je američka delegacija promijenila svoje prvotne planove za boravak na otoku. Njegova vlada, kako je rekao, „nema ništa protiv“ posjeta američkoj vojnoj bazi. Prethodno je danska premijerka Mette Frederiksen govorila o „neprihvatljivom pritisku“.

Vance ne želi da se njegova supruga sama „zabavlja”

Osim toga, američki potpredsjednik J.D. Vance najavio je da će pratiti svoju suprugu Ushu tijekom ove kontroverzne posjete. „Uzbuđenje zbog našeg posjeta Grenlandu ovog petka bilo je toliko veliko da sam odlučio da ne želim da se ona sama zabavlja“, rekao je, kako piše DW, Trumpov zamjenik u videosnimci na platformi X. U svemirskoj bazi Pituffik on će, kako je naveo, biti informiran o pitanjima sigurnosti Arktika i sastati se s američkim vojnicima.

Bijela kuća prvotno je priopćila da će Usha Vance posjetiti autonomni danski teritorij od četvrtka do subote zajedno sa svojim sinom – ali bez supruga – i američkom delegacijom. Prema medijskim izvješćima, ovog puta će u delegaciji biti i Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz, kao i ministar energetike Chris Wright – premda je navedeno da je posjet isključivo privatan.

Što SAD žele od Grenlanda?

Ovo je već drugo putovanje američke delegacije na Grenland tijekom mandata predsjednika Donalda Trumpa. Njegov sin, Donald Trump mlađi, boravio je u siječnju jedan dan u glavnom gradu Nuuku, što je također izazvalo buru reakcija. Trump već dugo pokazuje interes za Grenland. Još tijekom svog prvog mandata 2019. godine izjavio je da ga želi kupiti, što su Grenlanđani tada ljutito odbili.

U svom drugom mandatu ponovno je izrazio namjeru da kontrolira otok i da ga učini dijelom Sjedinjenih Američkih Država. Trump to pravda kako nacionalnom, tako i međunarodnom sigurnošću SAD-a. Međutim, Grenland i Danska odlučno odbacuju aneksiju.

Ideja o američkom preuzimanju Grenlanda nije nova: predsjednik SAD-a Harry Truman je nakon Drugog svjetskog rata ponudio Danskoj 100 milijuna dolara za kupnju otoka, što je također odbijeno.

Veliki geopolitički značaj

Za SAD ovaj najveći otok na svijetu ima veliki geostrateški značaj. Amerika, koja i sama graniči s Arktikom preko Aljaske, od 1951. godine ima zrakoplovnu bazu na sjeverozapadu Grenlanda. Ta baza ključni je dio američkog sustava ranog upozorenja na moguće napade interkontinentalnim projektilima.

Prema podacima austrijskog vojnog magazina Militär Aktuell, pista u bazi Pituffik koristi se za više od 3.000 letova godišnje iz SAD-a i drugih zemalja. Ta baza je najsjevernija ispostava Pentagona i najsjevernija luka na svijetu s dubokom vodom.

Važnu ulogu pritom imaju i klimatske promjene koje brzo napreduju na Arktiku. Otapanje leda otvara nove pomorske rute koje su dosad bile zatvorene veći dio godine, pa čak i tijekom cijele godine. Prema prognozama, arktička ledena kapa mogla bi nestati tijekom ljetnih mjeseci između 2030. i 2040. godine. Time bi se otvorile tri nove rute između Pacifika i Atlantika, koje bi značajno skratile vrijeme putovanja.

Sirovine pod ledom

Jednu od tih ruta, takozvanu Sjevernu pomorsku rutu, koja prolazi blizu ruskih obala, Kina i Rusija već razvijaju kao trgovački put i morski put za transport sirovina. Kao i u Ukrajini, Sjedinjene Države žele eksploatirati rijetke metale i druge resurse nužne za proizvodnju elektroničkih uređaja. Osim toga, Arktik je bogat metalima, dijamantima, ugljenom i uranom.

Profesor političkih znanosti iz Kölna, Thomas Jäger navodi još jedan mogući Trumpov skriveni motiv: „Može se zamisliti da Trump želi slijediti tradiciju predsjednika koji su uvelike proširili svoju teritoriju – kao što se dogodilo u 19. stoljeću kada su SAD proširile svoje granice na zapad i kupile Aljasku.“ To bi bilo nešto što bi ga, po njegovom mišljenju, „učinilo zaista velikim predsjednikom“.

Kako na to gledaju Grenlanđani?

Međutim, mnogi Grenlanđani ne žele biti pripojeni i već dulje vrijeme prosvjeduju protiv Trumpove politike. Odlazeći premijer Múte B. Egede posjet delegacije prije nekoliko dana opisao je kao „provokaciju“. Predsjednik Demokratske stranke, Jens-Frederik Nielsen, govorio je o „nedostatku poštovanja“.

Iako je program posjeta američke delegacije promijenjen, ljudi su i dalje iritirani posjetom, izjavio je, kako piše DW, grenlandski novinar Masana Egede. „Mislim da mnogi to i dalje doživljavaju kao provokaciju.“

Također, parlamentarni izbori 11. ožujka bili su pod utjecajem izjava novog američkog predsjednika, zbog čega su čak i ranije održani. Stranka premijera Egedea i njen koalicijski partner pretrpjeli su ozbiljne gubitke. Pobjednik izbora je stranka desnog centra „Demokratit“.

Izborni rezultat se prije svega tumači kao znak da većina Grenlanđana želi neovisnost od Danske. Od 1979. godine Grenland uživa autonomiju u mnogim područjima, ali o vanjskoj i obrambenoj politici i dalje odlučuje bivša kolonijalna sila. Zbog ranijih zločina nad Inuitima, mnogi Grenlanđani žele konačno se osloboditi Danske.

Međutim, sporno je bi li neovisni Grenland mogao ekonomski opstati: Kopenhagen svake godine šalje otoku oko 550 milijuna eura, što čini otprilike trećinu ukupnog proračuna Grenlanda.

Unatoč tim poteškoćama, ideju o pripajanju SAD-u podupire samo mali broj ljudi. „Jasno je da Trumpov tabor ne poštuje naše pravo na samoodređenje bez vanjskog miješanja“, kritizira grenlandska zastupnica u danskom parlamentu Aaja Chemnitz na Facebooku.