FENOMENU JE IME: Bolest slobodnog vremena – dolazi s odmora

Konačno godišnji odmor ili vikend – i onda se čovjek razboli. To nije rijetkost, fenomen već ima i ime: „bolest slobodnog vremena“. Što se krije iza toga i kako to izbjeći?

Tek što počnu praznici, pojave se simptomi – česta je pojava da se ljudi razbole baš s početkom godišnjeg odmora ili vikenda. Prema anketi koja je napravljena za potrebe Međunarodnog sveučilišta primijenjenih znanosti u Bonnu, jedan od pet ljudi u Njemačkoj pati od „bolesti slobodnog vremena” (leisure sickness). Radi se o pojavi kada se ljudi razbole baš onda kada im počne slobodno vrijeme. U anketi je sudjelovalo oko 2000 ljudi.

Simptomi su varirali od glavobolja preko prehlade, kašlja i curenja iz nosa do opće iscrpljenosti. Glasnogovornica Njemačkog društva za zarazne bolesti kaže: „Bolest dokolice ili slobodnog vremena uglavnom je fenomen stresa.” To može utjecati na imunološki sustav i druge fiziološke procese, ali je uglavnom psihosomatska pojava.

Višestruka objašnjenja

Postoji više objašnjenja za bolest slobodnog vremena. Mnogi stručnjaci pretpostavljaju da postoji veza između stresa i reakcije tijela na njega. „Osnova je međuigra simpatičkog i parasimpatičkog nervnog sustava u autonomnom nervnom sustavu. Stres aktivira simpatički sustav”, kaže psihologinja Andrea Jakob-Pannier. „Koncentracija se povećava, otkucaji srca se ubrzavaju, a mišići dobivaju više kisika. Tako nas tijelo priprema da se uhvatimo u koštac s agresorom ili da možemo pobjeći od njega.”

Kada opasnost mine, parasimpatički nervni sustav obično ponovno preuzme kontrolu. Nakon stresa slijedi faza opuštanja. „Kod dugotrajnog stresa, međutim, tijelo je stalno pod povećanim utjecajem hormona adrenalina i kortizola. Odgođeno prebacivanje na parasimpatički živčani sustav tada može rezultirati teškim simptomima poput oslabljenog imunološkog sustava, glavobolja i umora”, kaže za Deutsche Welle Jakob-Pannier.

Tjelesni signali se ne percipiraju

Mnogi ljudi primjećuju tek u trenutku kada se počinju odmarati i opuštati koliko su prije toga bili fizički i mentalno napregnuti. Osim toga ljudi koji rade na zahtjevnim poslovima povezanima s puno užurbanosti i hektike tek u trenucima opuštanja uistinu registriraju signale koje im šalje njihovo vlastito tijelo, mnogo više nego u normalnim radnim danima.

Kad su ljudi zauzeti drugim stvarima i njihovi kognitivni kapaciteti su u potpunosti zauzeti poslom, oni ne primjećuju signale svog tijela, jednostavno ne primjećuju prve znakove zamora i bolesti.

Vježbe, spavanje i opuštanje

Kako bi se izbjegle bolesti na godišnjem odmoru, stručnjaci preporučuju redovan ritam u svakodnevnom životu, zdravu prehranu, dovoljno kretanja i sna te dovoljno odmora tijekom radnih faza. Uvijek je potrebna izmjena između napetosti i opuštanja, kaže Jakob-Pannier. Simptomi bolesti vide se kao rezultat tjelesne neravnoteže. Najbolje je kada se unaprijed spriječi pojava simptoma kroničnog zamora i iscrpljenosti.

„Obično čovjek može prepoznati kada se nalazi u dugom razdoblju visokog stresa”, kaže Jakob-Pannier. Tipični simptomi su umor, razdražljivost i nemogućnost mentalnog isključivanja. Tada je važno reagirati na vrijeme i dati priliku opuštanju – kako bi slobodno vrijeme doista omogućilo odmor.