FENOMENI DANAŠNJICE: Selfie zaludio svijet – koje sve opasnosti nosi sa sobom ?!

U suludom nadmetanju u suvremenom svijetu raznih fenomena i ludila sve je važnije, posebno među najvećim brojem mladih ljudi, biti zgodan i lijep sebi i drugima, a u takvim je utakmicama, nažalost, pamet uvijek u drugom planu.

I ne mare mladi ljudi, posebno djevojke, za riječi što ih je izgovorila Coco Chanel, glasovita francuska modna kreatorica koju smatraju pionirkom u svijetu mode: “Ljepota počinje onog trenutka kad odlučiš biti to što jesi.” Važniji od toga je selfie, fenomen koji posljednjih godina drma svijetom toliko da i odnosi ljudske živote. Uglavnom među mladima.

Selfie, sebeslika, ili način snimanja autofotografija, toliko je postao popularan na društvenim mrežama da je godine 2013. riječ uključena čak i u engleski rječnik. A vrlo brzo postaje i cyber kultura i sociokulturoločki fenomen. Dovoljno da se za sve zainteresiraju brojni svjetski znanstvenici s raznih područja koji su počeli proučavati taj fenomen i objavili brojne studije i istraživanja. Prije svega željeli su odgovoriti na pitanje je li riječ o nekoj vrsti psihičkog poremećaja ili samo o popularnom trendu.

Brojne studije dokazuju poremećaj i vrlo jaku vezu između autofotografije te narcisoidnosti, manjka samopoštovanja, usamljenosti, depresije i brojnih drugih problema povezanih s mentalnim zdravljem. Psiholozi tvrde kako su milijuni mladih posve suludo opterećeni svojim izgledom, a da se sve to događa pod utjecajem tobože savršenih, ali najčešće fotošopiranih fotografija raznih estradnih zvijezda.

Do ljepote retuširanjem

Za nama je odavno vrijeme istine, kada su objavljivane stvarne, neretuširane fotografije i zvijezda i nas običnih smrtnika. Jer fotomanipulacije su omogućile da promijenimo što god želimo na sebi – od prevelikog nosa pa do kreiranja sočnih usana. Danas je selfie istina, iako je uglavnom laž. A u toj lažnoj slici sudjeluju mnogi. Najnovije istraživanje u Hrvatskoj, u kojem je sudjelovalo 65 posto muškaraca i 35 posto žena, pokazalo je kako 99 posto ispitanika koristi pametni telefon.

Među njima je čak 99 posto onih koji ga koriste za fotografiranje, snimanje te pristup i objavljivanje sadržaja na društvenim mrežama, gdje fotografije dijeli gotovo 60 posto Hrvata. Njih 60 posto kaže kako snimaju najbliže članove obitelji i prijatelje. Oko 50 posto je svakoga dana pred kamerom. Među njima su brojni koji provode i sate kako bi pronašli ponajbolji kut da bi ispali sebi “naj”. Žele se pod svaku cijenu snimiti da bi sakrili neki za njih tjelesni nedostatak, koji okolina i ne vidi, ili uopće i ne postoji. Poznati psihijatar, dr. David Veale s Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuroznanost, King’s College London, kaže kako je istraživanjem uočio opsjednutost “samofotografiranjem” kod dvije trećine osoba koje sebe smatraju ružnima.

“Snimanje selfieja simptom je umišljene ružnoće, što uključuje provjeravanje vlastitog izgleda”, tvrdi. Inače, poremećaj iskrivljenog viđenja vlastitog tijela nije nepoznat pojam, a struka kaže kako su za razvoj umišljene ružnoće odgovorni mediji te modna i kozmetička industrija.

Može se zaglibiti u depresiji

Stvoren je nerealan ideal vitkosti, ljepote i savršenosti, čime je narušeno samopouzdanje velikom broju osoba. S tom se ocjenom slaže i dr. Pamela Rutledge, psihologinja s američkog Centra za istraživanje medijske psihologije, koja kaže da bi “zaokupljenost selfiejima mogla biti pokazatelj manjka samopouzdanja ili poremećene predodžbe o sebi, koja bi mogla izložiti pojedinca i drugim problemima… Snimanje brojnih ili izazovnih selfieja mogao bi biti poziv u pomoć”.

Studije dokazuju kako oni koji stvaraju nerealnu sliku o sebi mogu zaglibiti u opasnoj depresiji kada se suoče sa stvarnom slikom o sebi s onom koju su lažirali na društvenoj mreži. Psiholozi kažu i da pretjeranim snimanjem selfieja dolazi do narcisoidnog poremećaja osobnosti. Stručnjaci su analizom autofotografija utvrdili kako se oni koji ih češće objavljuju na mrežama osjećaju usamljeno u svojoj sredini, kao i da su njihovi odnosi s drugima površni. Sebeslikaju jer traže pažnju.

Problem su kronični “selfisti”

Gotovo zastrašuje podatak s Bostonskog sveučilišta gdje su profesori dermatologije utvrdili da je 55 posto estetskih kirurga primilo pacijente zbog operacija na licu kako bi poboljšali svoj izgled u selfiejima. Osim psiholoških sebeslika donosi i fizičke probleme. Posebice kada je riječ o prekomjernom upuštanju u dijete, da bi se pokazalo drugima, a uništavalo svoje zdravlje. Javljaju se poremećaji u prehrani pa anoreksija i bulimija.

Pretjerano naslikavanje uz boravak na mrežama donosi i druge rizične poremećaje, poput zanemarivanja svojih obveza, lošijih rezultata u učenju, pa i do ozbiljnijih devijantnih ponašanja, uz niz psihičkih kompleksa. Najveći je problem s onim kroničnim “selfistima”, kako ih je svrstala Američka psihijatrijska udruga – APA, a to su svi oni koji imaju potrebu da za autofotografijom posežu i više od šest puta na dan uz obveznu objavu na društvenoj mreži.

Njima se ne može pomoći drukčije nego psihoterapijom. Treba ih među ostalim uvjeriti koliko je u pravu glasoviti irski pisac Oscar Wilde kada reče: “Voljeti sebe početak je doživotne romantike”.