EUROPSKA UNIJA: Teški pregovori o financijama – razgovori nastavljeni u skupinama

Drugog dana summita, čelnici 27 zemalja članica Europske unije u Bruxellesu vode teške pregovore o višegodišnjem proračunu i planu oporavka od posljedica pandemije koronavirusa.

Izvor: Media servis

Unatoč 12-satnom radu, pregovori su u petak zapeli zbog neslaganja država oko omjera zajmova i bespovratne pomoći zbog čega je predsjednik Europskog vijeća Charlesa Michel predstavio novi prijedlog za sporni paket oporavka Europske unije.

U Bruxellesu i drugog dana summita nove rasprave, nove nesuglasice. Nakon jučerašnjeg dugog rada i brojnih rasprava, pregovori su zapeli zbog inzistiranja Nizozemske da se o isplati sredstava odlučuje jednoglasno, a teško je prihvatljiva i ideja da se novac dijeli državama koje su ili manje razvijene ili kojima prijeti dublja recesija.

Nizozemski premijer Mark Rutte: “Ukazao sam na to koliko je važno da nacionalne reforme država članica budu usmjerene prema budućnosti, kako bismo bili sigurni da, ako ponovno dođe do neke ekonomske ili druge krize, države budu spremnije pobrinuti se za sebe”, istaknuo je Rutte.

Osim Nizozemske, takozvanoj “štedljivoj četvorci” koju čine i Austrija, Danska i Švedska nije se svidio prvotni plan raspodjele zajmova i bespovratnih sredstava.

Bugarski premijer Boyko Borissov na to kaže:

“Prirodno je da države koje daju više financijskih sredstava žele znati kako će se uloženi novac potrošiti. To je normalno i podržavam kolege iz ove 4 države, ali prema načinu na koji je EU organizirana, tijelo koje nagleda financije i potrošnju je Europska komisija. Ona upravlja europskim fondovima, promatra načine na koji države članice djeluju i ima pravo zaustaviti financiranje određene države ako ustanovi da nešto ne radi na odgovarajući način”, naglasio je bugarski premijer.​

​Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel zato je predstavio novi prijedlog. Tako bi vrijednost fonda ostala 750 milijardi eura, ali s 450 milijardi eura bespovratnih sredstava i 300 milijardi eura zajmova. U grupi onih koji se tome protive je i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je poručio da je pandemija koronavirusa napravila veliki problem za cijelu Europu te da rješenje mora biti jednako veliko.

“To je bio cijeli smisao prijedloga Europske komisije – 500 milijardi bespovratnih sredstava, 250 milijardi zajmova i na taj način ubrzati ekonomski članica. Ako se sad zbog nekih razloga poput ovoga pokuša razvodniti ta kvalitetna ideja snažnog reagiranja odmah, to nije ono što je trebalo biti. Za Hrvatsku je ključno da dobijemo sve zajedno, iz jednog i iz drugog izvora, duplo više sredstava nego što smo imali prvih sedam godina članstva i to je za nas onda uspjeh”, poručio je premijer Plenković.

​Uoči novog kruga pregovora, slovenski premijer Janez Janša bio je optimističan, ali naglasio da Europa treba nikad brži odgovor na krizu.

“Uvjeren sam da će biti dovoljno mudrosti, znanja i energije da ustrajemo do kraja i dogovorimo uspješan sedmogodišnji proračun Unije i dovoljno sredstava za bespovratna sredstva i zajmove, a u skladu s oporavkom i otpornošću”, zaključio je Janša.

​Dodajmo i kako je prekinut sastanak čelnika u punom sastavu i razgovori o sedmogodišnjem proračunu i planu za oporavak nastavili su se u manjim skupinama.

Komentiraj